Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) obilježio je danas Svjetski dan mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se od 1992. godine jer postoji sve izraženija obaveza da se o ovom problemu govori i radi na njegovom rješavanju. Mentalni poremećaji pogađaju ljude oba spola, svih starosnih uzrasta, iz svih sredina.
O anksioznosti, depresiji ili životnim izazovima koji nas emotivno pogađaju govorimo svakodnevno i sve je veći broj ljudi koji traži stručnu pomoć, a ta pomoć ne treba da bude sramota, jer je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko zdravlje. Niko ne bi trebalo da se sam nosi sa navedenim smetnjama, ali značajna društvena stigma i dalje postoji i povezana je za traženje stručne pomoći. Osobe koje imaju probleme sa mentalnim zdravljem osjećaju stres, anksioznost i nemaju motivaciju, što dovodi do lošijeg učinka ukupne radne, interpersonalne i socijalne efikasnosti.
Mentalni poremećaji sve su češći uzrok oboljevanja i preranog umiranja. Oko 450 miliona ljudi pati od mentalnih poremećaja. Procjenjuje se da će do 2030. godine depresija biti vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima. Ukupno 10-20% djece ima poremećaj mentalnog zdravlja, a 50% psihijatrijskih bolesti razvije se i progredira u vrijeme djetinjstva i adolescencije.
Svjetska zdravstvena organizacija je 21. stoljeće proglasila stoljećem depresije. Takva prevalencija (pojavnost) obavezuje nas na pravovremeno djelovanje kroz javnozdravstvene aktivnosti i ponudu stručne pomoći.
Obilježavanju ovog značajnog datuma ispred menadžmenta KCUS prisustvovali su doc. dr. Gorana Sulejmanpašić, šefica Klinike za psihijatriju, prof. dr. Sabina Prevljak, v.d. direktorice Discipline za dijagnostiku i prim. dr. Sanko Pandur, v.d. direktor Discipline za nauku i nastavu, predstavnici Udruženja Menssana, studenti Medicinskog fakultet UNSA, članovi Udruženja BoHeMSA Me, uposlenici Klinike te dr. Inga Lokmić Pekić, direktorica Psihijatrijske bolnice Jagomir.
Također, u prostoru DIP-a održana je i prodajna izložba radova pacijenata Klinike za psihijatriju.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu zbrinjava najveći broj pacijenata s područja cijele FBiH. Dnevno kroz ambulante KCUS-a prođe i do 15.000 pacijenata, a popunjenost bolničkih kapaciteta je od 60 – 80% .
Kao najveća zdravstvena ustanova u BiH, Klinički centar UNSA redovno prati dešavanja na globalnom zdrastvenom planu, te se ulaže veliki trud u uvođenje inovativnih dijagnostičkih, hirurških i terapijskih procedura.
Direktorica Dijagnostičkih disciplina KCUS-a, prof dr Sabina Prevljak ističe da KCUS posebnu pažnju pridaje uvođenju procedura i metoda koje se koriste u dijagnostici i liječenju najtežih onkoloških oboljenja.
„Aktuelni statistički podaci govore da je u porastu broj onkoloških bolesnika, s toga činimo sve u okviru realnih mogućnosti kako bismo unaprijedili postojeće usluge u svim oblastima. Jedna od značajnijih procedura koju smo uveli u kliničku praksu na Klinici za radiologiju je mikrotalasna ablacija (MWA). Riječ je o proceduri koja koristi mikrotalasnu energiju za uništavanje tumorskog tkiva, a posebno se koristi u onkologiji za liječenje različitih vrsta karcinoma. Uvođenju procedure prethodilo je stručno usavršavanje našeg kadra, saradnja sa inostranim kolegama i partnerima, te niz drugih aktivnosti“ – pojasnila je prof. dr Prevljak.
Prof.dr Prevljak navodi da je ovu tehniku uspješno izvode mladi tim interventnih radiologa, a ista je posebno korisna kada su tumori locirani na mjestima koja otežavaju tradicionalne hirurške intervencije ili kada pacijenti nisu idealni kandidati za operaciju zbog zdravstvenih problema ili uznapredovalih stadijuma bolesti.
Prema riječima šefa Klinike za radiologiju, doc.dr Fuada Zukića procedura se izvodi pomoću tankih iglenih elektroda koje se uvode kroz mali otvor na koži, pod kontrolom ultrazvuka ili CT-a, što omogućava precizno usmjeravanje mikrotalasne energije direktno na tumorsko tkivo.
„Ovaj minimalno invazivni pristup smanjuje potrebu za hirurškim tretmanom u velikom broju slučajeva i dovodi do bržeg oporavka pacijenata, kao i smanjenog rizika od komplikacija. Na Klinici za radiologiju KCUS smo u prošlosti pod supervizijom izvodili proceduru MWA, a nabavkom aparata za izvođenje MWA počeli smo samostalno izvpđenje navedene procedure. Naša iskustva pokazuju veoma nisku stopu recidiviranja tumorskih procesa, što ukazuje na efikasnost ove metode u kontrolisanju rasta tumora i smanjenju rizika od ponovne pojave bolesti“ – izjavio je doc.dr Zukić.
Doc.Zukić ističe da su u proteklih nekoliko dana, dr. Haris Kurić i dr. Muris Bečirčić samostalno uspješno izveli mikrotalasnu ablaciju metastatske promjene u parenhimu jetre kod pacijenta koji nije bio idealan kandidat za klasično operativno liječenje.
„Ova procedura je omogućila ciljanje tumorskog tkiva uz minimalno oštećenje okolnog zdravog tkiva, što je ključno za postizanje optimalnih rezultata i smanjenje komplikacija. Naši pacijenti su pokazali značajno poboljšanje u kvalitetu života, kao i smanjenje simptoma povezanih s tumorom. Mikrotalasna ablacija predstavlja vrijednu opciju u tretmanu naših pacijenata, posebno pacijenata sa metastatskom bolešću ili pacijenata koji nisu kandidati za tradicionalne hirurške intervencije. Pored kolega Bečirčića i Kurića koji su specijalizirani za nevaskularne interventne procedure i periferni vaskularni segment, zahvate u oblasti neurointerventne radiologije duži niz godina uspješno izvode kolege dr. Deniz Bulja i dr. Odej Ali Abud“ kazao je doc.dr Zukić.
VD Generalna direktorica, prof.dr Hajrija Maksić istakla je da pravovremena dijagnostika čini temelj uspješnog liječenja, te se shodno tome značajnije ulaže u razvoj i unaprijeđenje ove Discipline u KCUS-u.
„Shodno povećanom broju zahtjeva pojačali smo značajno edukacije i stručna usavršavanja, te unaprijedili komunikaciju i saradnju s Medicinskim fakultetom UNSA, sa kojim je nedavno potpisan Ugovor o saradnji. Saradnjom sa Medicinskim fakultetom dobrim dijelom smo rasteretili Patologiju KCUS-a, u okviru koje se rade desetine hiljada analiza mjesečno iz cijele Federacije BiH. Na Radiološkoj klinici mjesečno pružimo više od 25.000 usluga, od čega je najveći broj MRI/MRA. Posebno smo ponosni na razvoj interventne radiologije, gdje imamo educirane i već uhodane timove ljekara koji rade kompliciane zahvate koje ranije nismo bili u mogućnosti pružiti našim građanima. Sve interventne procedure zahtjevaju posebne aparate koje nastojimo nabaviti“ – izjavila je prof.dr Maksić.
Povodom obilježavanja 50 godina rada, Udruženje inžinjera medicinske radiologije Federacije Bosne i Hercegovine organizuje VII kongres, koji će se održati u periodu od 18. do 20. oktobra 2024. godine u hotelu Hollywood u Sarajevu.
„Tehnološke inovacije omogućavaju rano otkrivanje bolesti i precizniju dijagnostiku. Kontinuirana edukacija inženjera medicinske radiologije je ključna kako bismo pratili stalni napredak u ovoj oblasti. Takav pristup ne samo da unapređuje kvalitet zdravstvenih usluga, već doprinosi bržoj i preciznijoj dijagnostici, donoseći bolje ishode liječenja“, poručili su iz Udruženja.
Cilj kongresa je razmjena iskustava zdravstvenih profesionalaca iz oblasti radioloških tehnologija iz Bosne i Hercegovine i regiona, s fokusom na isticanje potrebe za kontinuiranom edukacijom inženjera medicinske radiologije zbog stalnog napretka radioloških tehnologija i usklađivanja sa međunarodnim standardima. Kongres će okupiti članove strukovnih udruženja radioloških tehnologa i inžinjera medicinske radiologije iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, uključujući Srbiju, Crnu Goru, Sloveniju, Hrvatsku, Makedoniju i Albaniju.
U periodu od 16. do 21. septembra 2024 godine realizirana je posjeta ljekara odjela kardiologije Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Pedijatrijskom kardijalnom centru (Children’s heart center Skane University Hospital) Lund, Švedska na poziv uvaženog prof.dr. Petru Liuba.
Sa ovim Centrom iz Švedske, Odjel kardiologije Pedijatrijske klinike KCUS ima dugogodišnju saradnju iz oblasti transkutanih intervencija.
Tokom boravka realizirano je šest različitih interventih procedura tretmana urođenih srčanih anomalija kod pedijatrijskih pacijenata, uz aktivno učešće, kao i prisustvo kardiohirurškim konferencijama i prezentacijama pacijenata planiranih za tretman urođenih srčanih anomalija iz Švedske i Islanda, kojima su prisutvovali radiolozi, kardiohirurzi, anesteziolozi i kardiolozi.
Na jednom od sastanaka realizirana je i prezentacija Pedijatrijske klinike KCUS, sa osvrtom na aktuelne probleme, nove izazove, kao i opcije dijagnostičkog i terapeutskog pristupa u oblasti pedijatrijske i kongenitalne kardiologije, ali i problematike adultnih pacijenata sa urođenim srčanim anomalijama, nakon čega je, uz iscrpnu diskusiju, zaključeno da kolege iz Lunda pružaju maksimalnu potporu u daljem razvoju programa tretmana urođenih srčanih anomalija u KCUS-u, sa potrebom dalje interinstitucionalne saradnje.
Dogovoren je i datum ponovne radne posjete prof dr. Petra Liuba KCUS u novembru 2024., kada je planirana realizacija tri interventne procedure kod pedijatrijskih pacijenata sa koarktacijom aorte, uz superviziju prof. dr. Liuba.
Ovaj boravak je doprinio širokoj razmjeni znanja i ideja unutar stručne i naučne zajednice, kao i u obnavljanje starih i uspostavljanje novih kontakata, u cilju daljeg prosperiteta oblasti pedijatrijske kardiologije KCUS.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se od 1992. godine jer postoji sve izraženija obaveza da se o ovom problemu govori i radi na njegovom rješavanju. Mentalni poremaćaji pogađaju ljude oba spola, svih starosnih uzrasta, iz svih sredina…
O anksioznosti, depresiji ili životnim izazovima koji nas emotivno pogađaju govorimo svakodnevno i sve je veći broj ljudi koji traži stručnu pomoć, a ta pomoć ne treba da bude sramota, jer je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko zdravlje. Niko ne bi trebalo da se sam nosi sa navedenim smetnjama, ali značajna društvena stigma i dalje postoji i povezana je za traženje stručne pomoći. Osobe koje imaju probleme sa mentalnim zdravljem osjećaju stres, anksioznost i nemaju motivaciju, što dovodi do lošijeg učinka ukupne radne, interpersonalne i socijalne efikasnosti.
Mentalni poremećaji sve su češći uzrok oboljevanja i preranog umiranja. Oko 450 miliona ljudi pati od mentalnih poremećaja. Procjenjuje se da će do 2030. godine depresija biti vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima. Ukupno 10-20% djece ima poremećaj mentalnog zdravlja, a 50% psihijatrijskih bolesti razvije se i progredira u vrijeme djetinjstva i adolescencije.
Svjetska zdravstvena organizacija je 21. stoljeće proglasila stoljećem depresije. Takva prevalencija (pojavnost) obavezuje nas na pravovremeno djelovanje kroz javnozdravstvene aktivnosti i ponudu stručne pomoći.
U zaštiti mentalnog zdravlja neophodan je:
savjetodavni rad s djecom i adolescentima – poteškoće učenja, smetnje ponašanja, poteškoće prilagodbe, poboljšanje socijalnih i komunikacijskih vještina, prevladavanje strahova, adolescentna kriza;
savjetodavni rad s roditeljima – osnaživanje roditeljskih resursa i unapređenje roditeljskih vještina, pružanje informacija i podrške vezane uz odgoj djeteta;
savjetodavni rad s žrtvama seksualnog nasilja, žrtava počinitelja kaznenih dijela;
savjetodavni rad kod prilagodbe na značajnije životne promjene – preseljenje, razvod, gubitak bliske osobe;
savjetodavni rad vezan uz poteškoće u socijalnim odnosima – osnaživanje kroz trening socijalnih vještina;
savjetodavni rad u situacijama pojačanog stresa;
savjetodavni rad s osobama starije životne dobi;
organizacija i učestvovanje u javnozdravstvenim aktivnostima čiji je cilj promocija mentalnog zdravlja u zajednici;
organizacija edukacija za prosvjetne radnike;
učestvovanje u zdravstvenom informiranju javnosti putem medija;
Klinika za psihijatriju 10.10.2024. godine obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja kroz predavanja, interaktivne radionice uz aktivno učešće korisnika zdravstvnih usluga Klinike. Udruženje studenata medicine u BiH BoHeMSA će se predstaviti kroz radionicu “Mentalno zdravlje studenata”. Također će navedeni skup uveličati predstavnici Udruženja Menssana.
Paralelno sa održavanjem obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja će biti organizirana prodajna izložba radova pacijenata Klinike za psihijatriju u auli DIP-a u periodu od 09:00h-14:00h.
Menadžment i uposlenici KCUS-a izražavaju svoje najdublje suosjećanje sa svim građanima koji uslijed elementarnih nepogoda trpe velike materijalne, a kako mediji izvještavaju nažalost i ljudske gubitke.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu spreman je zbinuti sve povrijeđene i bolesne građane iz ugroženih područja.
Shodno vanrednim okolnostima formiran je Krizni štab KCUS-a, reorganiziran je rad Klinika i službi, te su formirani pripravni timovi ljekara i medicinskog osoblja za prijem i zbrinjavanje povrijeđenih i bolesnih.
KCUS nastavlja raditi po postojećim protokolima rada, a novonastala situacija se ne odražava na redovno pružanje zdravstvenih usluga.
Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo KCUS-a uvedena su dvije nove procedure, od ključnog značaja za dijagnosticiranje preeklampsije kod trudnica. Riječ je o veoma ozbiljnom stanju koje dovodi do visokog krvnog pritiska i povišene koncentracije proteina u urinu. Prema statističkim podacima preeklampsija pogađa oko 8,5 miliona trudnica godišnje, od čega 76.000 završi sa smrtnim ishodom.
Dijagnostika preeklampsije je vrlo kompleksna, a ova dijagnoza se na Klinici za ginekologiju i akušerstvo KCUS-a do sada uspostavljala testom na proteinuriju, uz ponovljena mjerenja krvnog pritiska.Ovo je vrlo jeftina i dostupna metoda, ali problem je nespecifičnost parametara.
Prema riječima šefice Klinike za ginekologiju i akušersvo, prim.doc.dr.sci.med Naime Imširija-Galijašević u dijagnostiku su uvedeni znatno pouzdaniji parametri faktor rasta placente (PLGF; Placental growth factor) i solubilna fms-slična tirozin kinaza 1 (sFlt-1; soluble fms-like thyrosin kinase-1) koji će značajno olakšati u ranom otkrivanju preeklampsije, a samim tim i praćenju stanja trudnice.
„Raduje me da smo u saradnji sa kolegama OJ Klinička biohemija, te uz podršku menadžmenta KCUS-a uspjeli proširiti spektar dijagnostičkih usluga, od iznimnog značaja za otkrivanje teškog poremećaja koji u slučaju kasne dojagnostike i neadekvatnog tretiranja može rezultirati fatalnim ishodom. Ovaj poremećaj javlja se nakon 20 gestacione nedelje. Poznato je da je geneza preeklampsije vezana za odnos pro- I antiangiogenih vaskularnih faktora. Mjerenjem tih parametara, preciznije sFlt1 I PlGF, te njihovog odnosa dobijamo u ranijoj fazi puno više informacija vezano za nastanak i tok preeklampsije. Naime, pored nespecifičnosti proteinurije sa visokim krvnim pritiskom u trudnoći, možda i veći problem je što dijagnoza dobijena na ovaj način uglavnom stiže kasno kad su nam ruke poprilično vezane za dalje terapijske mogućnosti“ – pojašnjava dr. Imširija-Galijašević.
Prema statističkim podacima 25% trudnica razvija simptomatologiju koja nalikuje onoj kod preeklampsije, što predstavlja veliko opterećenje kako finansijsko, tako i za ljudske resurse u KCUSa.
„Klinička istraživanja su pokazala da se ovako pouzdanom dijagnostikom sa visokom preciznošću od čak 99,3% može isključiti razvoj preeklampsije u idućih 7 dana. Isto tako, zajedno s kliničkom procjenom s sigurnošću od 91% možemo govoriti o predikciji komplikacija preeklampsije, te razmotriti raniju inicijaciju porođaja. Pored navedene primjene, test PlGF ima ulogu u prvom trimestru. Zajedno s drugim, kliničkim faktorima, PlGF može dati informacije o mogućnosti razvoja preeklampsije i selekciju visokorizičnih od niskorizičnih trudnica u budućem razvoju preeklampsije. Značaj ovom testiranju je ponovo dat nakon rezultata studije iz 2017. godine koja je pokazala da se terapija Aspirinom u dozi od 150 mg kod visokorizičnih trudnicama može za 62% smanjiti razvoj preeklampsije“ – kazala je dr. Imširija -Galijašević.
VD Generalna direktorica KCUS-a, prof.dr Hajrija Maksić ističe da Klinički centar UNSA aktivno prati dešavanja na globalnom zdravstvenom planu, te ulaže značajne napore u savladavanju izazova sa kojima se ova zdravstvena ustanova suočava.
„Trudimo se unaprijediti rad u svim segmentima i pružiti što kvalitetenije zdravstvene usluge našim pacijentima. U posljednjih nekoliko mjeseci uveli smo brojne nove procedure na većini Klinika, čime smo značajno obogatili paletu zdravstvenih usluga, što se pozitivno odrazilo na smanjenje broja izmještanja na liječenje izvan naše zemlje. Svaka nova procedura u značajnoj mjeri doprinosi uspješnom liječenju, olakšava rad našem osoblju, te donosi finansijske uštede. Smatramo da je naša uloga, kao najvećeg zdravstvenog centra u Bosni i Hercegovini, ključna u jačanju zdravstvenog sistema, te nastojimo ispuniti potrebe i očekivanja kao jedna od najznačajnijih karika u postojećem lancu. Nažalost, aktuelni statistički podaci nisu nimalo ohrabrujući kada je u pitanju natalitet u našoj zemlji. Uzroci smanjenog nataliteta su raznovrsni, te na određene nažalost ne možemo uticati. S toga nastojim0 shodno realnim mogućnostima biti najbolja podrška, omogućiti najkvalitetnije uslove liječenja i dati maksimalan doprinos u očuvanju zdravlja budućih majki, ali i svih pacijenata KCUS-a. Uporedo s uvođenjem novih procedura vršimo i aktivnu edukaciju ljekara, medicinskog i nemedicinskog osoblja kako bismo odmah mogli početi s primjenom novih procedurau liječenju pacijenata. Imamo u planu niz aktivosti i projekata od općeg interesa i značaja za pacijente, a nadamo se da u realizaciji budućih planova neće izostati finansijska podrška nadležnih struktura“– navela je prof.dr Maksić.
