Historijat Univerzitetskog Kliničkog Centra u Sarajevu
-
1866 -
1894 -
1918 -
1945 -
1992 -
2012 -
2014
Klinički centar ima svoje početke u prvoj hospitalnoj zdravstvenoj ustanovi koju je 1866. u Sarajevu osnovao Topal Osman Paša sredstvima Gazi Husref Begovog Vakufa.
Sadašnje mjesto većine objekata Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo utemeljeno je 1894. godine u dijelu grada koji se zove Koševo. Ova godina, kada je osnovana tadašnja Zemaljska bolnica uzima se kao datum osnivanja Kliničkog centra.
Zemaljska bolnica u Sarajevu 1894. godine. Od tog perioda Klinički centar se poput sličnih ustanova u svijetu razvijao u svim segmentima svoga rada. Primjenjivane su najsuvremenije metode rada, obrazovanja te naučno-istraživačkoga rada na razini multidisciplinarne kliničke ustanove.
Uprava Austro-Ugarske monarhije uvodi mnoge izuzetno značajne promjene koje vode privrednom, tehničkom i kulturnom razvoju Bosne i Hercegovine. Na polju zdravstvene zaštite i medicinske struke i nauke dolazi do naglog razvoja tako da postojeća Vakufska bolnica usljed velikog priliva stanovništva u grad nije bila dovoljna, te je 1894. godine u dijelu grada koji se zove Koševo utemeljena Zemaljska bolnica.
Tada počinje i nova era u zdravstvenoj službi. Zapošljava se kvalificirani medicinski kadar, prvo iz Austrije, Mađarske, Češke, Italije i nekih drugih zemalja a potom i lokalno stanovništvo, koje diplome stiče na Univerzitetima u Beču, Budimpešti i Pragu. Tokom cjelokupnoga austrougarskoga perioda Zemaljska bolnica će biti krucijalan faktor ne samo u segmentu zdravstva nego i ukupnom društveno-ekonomskom, pa i političkom razvoju Bosne i Hercegovine u okviru Austro-Ugarske monarhije.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata 1918. godine u BiH vlada veliko siromaštvo. Liječnici, koji su većinom bili stranci, ali i mnogi domaći stručnjaci napuštaju zemlju, a epidemije zaraznih bolesti haraju njome i ostavljaju teške posljedice. Obnova prostora i popuna kadrova odvija se u periodu između dva svjetska rata.
U doba otvaranja Zemaljska bolnica u Sarajevu je bila najmoderniji objekat ovoga tipa na Balkanu. Bila je koncipirana i projektirana kao Univerzitetska bolnica u Beču i uređena prema najmodernijim evropskim standardima toga vremena.
Već tada su rađeni složeni hirurški i terapeutski zahvati, tako da se nije zaostajalo za klinikama razvijenih evropskih zemalja. Sve ovo dovodi do napretka u medicini i potrebi za domaćim školovanim kadrom, a sva ova znanja i iskustva su osnovni temelj za osnivanje Medicinskoga fakulteta u Sarajevu. Osnivanjem Medicinskoga fakulteta Bolnica postaje nastavna baza, odnosno pojedine klinike i instituti preuzimaju nastavno-edukacionu ulogu.
Sanitetski fijaker za dovoz bolesnika u Zemaljsku bolnicu 1894. godine
Dr. Josef Preindlsberger za vrijeme hirurške operacije u Zemaljskoj bolnici u Sarajevu 1894. godine
Zbor liječnika 1987. godine
U doba otvaranja Zemaljska bolnica u Sarajevu je bila najmoderniji objekat ovoga tipa na Balkanu. Bila je koncipirana i projektirana kao Univerzitetska bolnica u Beču i uređena prema najmodernijim evropskim standardima toga vremena.
Već tada su rađeni složeni hirurški i terapeutski zahvati, tako da se nije zaostajalo za klinikama razvijenih evropskih zemalja. Sve ovo dovodi do napretka u medicini i potrebi za domaćim školovanim kadrom, a sva ova znanja i iskustva su osnovni temelj za osnivanje Medicinskoga fakulteta u Sarajevu. Osnivanjem Medicinskoga fakulteta Bolnica postaje nastavna baza, odnosno pojedine klinike i instituti preuzimaju nastavno-edukacionu ulogu.
Hirurški odjel Zemaljske bolnice u Sarajevu 1894. godineU toku agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva u periodu od 1992. do 1996. godine, Klinički centar je svakodnevno granatiran, bez obzira na obilježja i saznanja da se radi o zdravstvenoj ustanovi.
Granatiranjem su potpuno uništene Ginekološko-akušerska i Pedijatrijska klinika sa pratećim sadržajima kao i Institut za fizijatriju na Ilidži. Institut za vaskularne bolesti i Psihijatrijska bolnica su devastirane nakon povlačenja agresora iz naselja Jagomir. Ogromne štete su pretrpjele klinike na Koševu, na koje je palo preko 350 granata i drugih eksplozivnih naprava
Ukupne materijalne štete procjenjene su na 34.2% uništenih predratnih kapaciteta sa 1130 bolesničkih postelja, odnosno 38 miliona Eura. Na liječenju je smrtno nastradalo 5 pacijenata, direktnim pogocima granata u bolesničke sobe, a na isti način je 19 pacijenata ranjeno.
Na radnim mjestima i u gradu je ubijen 51 radnik ove ustanove. U toku agresije, uposlenici i pacijenti su iz uništeih ustanova premješteni u sadašnje klinike. Reorganiziranjem kapaciteta rad je nastavljen iako u reduciranom obimu, racionaliziran u kapacitetima, opremi i kadrovima primjereno svjetskim standardima.
U periodu 1992-1995 Klinički centar je napustilo 2597 radnika. Cijeli ratni period ostao je da radi 2271 radnik.
Foto dokumentacija preuzeta iz Arhiva Bosne i Hercegovine i ljubaznošću gđe Tatjane Praštalo.
Misija Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo
Univerzitetski klinički centar Sarajevo (UKCS) predstavlja vodeću stručnu, edukativnu, nastavnu i naučno-istraživačku zdravstvenu ustanovu u Bosni i Hercegovini. Ustanova ima za cilj da pruži najbolju zdravstvenu zaštitu pacijentima u skladu sa evropskim i svjetskim standardima, rukovodeći se vrijednostima timskog rada, razvijanjem odgovornosti prema zajednici, poštivanjem etičkih kodeksa, strategijskim upravljanjem reusursima, konstantnim unaprijeđenjem dijagnostičko-terapijskih procedura i metoda liječenja od strane kvalitetnog i educiranog kadra, što u krajnjoj instanci doprinosi unapređenju zadovoljstva krucijalne interesne skupine Centra – korisnika zdravstvenih usluga.
Vizija poslovanja Univerzitetskog
kliničkog centra Sarajevo
Univerzitetski klinički centar Sarajevo teži da postane vodeća zdravstvena ustanova u regionu, učinkovit prijenosnik znanja i vještina potrebnih za kvalitetno educiranje zdravstvenih stručnjaka svih profila, ustanova koja će biti otvorena za nove ideje, inicijative i težnje, s ciljem unaprijeđenja zadovoljstva svih interesnih skupina, sa naglaskom na pacijente, kojima će se kroz proces zdravstvene njege uz primjenu najsavremenijih dijagnostičkih postupaka pružati zdravstvene usluge vrhunskog kvaliteta.
Historijat Univerzitetskog Kliničkog Centra u Sarajevu
-
1866 -
1894 -
1918 -
1945 -
1992 -
2012 -
2014
Klinički centar ima svoje početke u prvoj hospitalnoj zdravstvenoj ustanovi koju je 1866. u Sarajevu osnovao Topal Osman Paša sredstvima Gazi Husref Begovog Vakufa.
Sadašnje mjesto većine objekata Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo utemeljeno je 1894. godine u dijelu grada koji se zove Koševo. Ova godina, kada je osnovana tadašnja Zemaljska bolnica uzima se kao datum osnivanja Kliničkog centra.
Zemaljska bolnica u Sarajevu 1894. godine. Od tog perioda Klinički centar se poput sličnih ustanova u svijetu razvijao u svim segmentima svoga rada. Primjenjivane su najsuvremenije metode rada, obrazovanja te naučno-istraživačkoga rada na razini multidisciplinarne kliničke ustanove.
Uprava Austro-Ugarske monarhije uvodi mnoge izuzetno značajne promjene koje vode privrednom, tehničkom i kulturnom razvoju Bosne i Hercegovine. Na polju zdravstvene zaštite i medicinske struke i nauke dolazi do naglog razvoja tako da postojeća Vakufska bolnica usljed velikog priliva stanovništva u grad nije bila dovoljna, te je 1894. godine u dijelu grada koji se zove Koševo utemeljena Zemaljska bolnica.
Tada počinje i nova era u zdravstvenoj službi. Zapošljava se kvalificirani medicinski kadar, prvo iz Austrije, Mađarske, Češke, Italije i nekih drugih zemalja a potom i lokalno stanovništvo, koje diplome stiče na Univerzitetima u Beču, Budimpešti i Pragu. Tokom cjelokupnoga austrougarskoga perioda Zemaljska bolnica će biti krucijalan faktor ne samo u segmentu zdravstva nego i ukupnom društveno-ekonomskom, pa i političkom razvoju Bosne i Hercegovine u okviru Austro-Ugarske monarhije.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata 1918. godine u BiH vlada veliko siromaštvo. Liječnici, koji su većinom bili stranci, ali i mnogi domaći stručnjaci napuštaju zemlju, a epidemije zaraznih bolesti haraju njome i ostavljaju teške posljedice. Obnova prostora i popuna kadrova odvija se u periodu između dva svjetska rata.
U doba otvaranja Zemaljska bolnica u Sarajevu je bila najmoderniji objekat ovoga tipa na Balkanu. Bila je koncipirana i projektirana kao Univerzitetska bolnica u Beču i uređena prema najmodernijim evropskim standardima toga vremena.
Već tada su rađeni složeni hirurški i terapeutski zahvati, tako da se nije zaostajalo za klinikama razvijenih evropskih zemalja. Sve ovo dovodi do napretka u medicini i potrebi za domaćim školovanim kadrom, a sva ova znanja i iskustva su osnovni temelj za osnivanje Medicinskoga fakulteta u Sarajevu. Osnivanjem Medicinskoga fakulteta Bolnica postaje nastavna baza, odnosno pojedine klinike i instituti preuzimaju nastavno-edukacionu ulogu.
Sanitetski fijaker za dovoz bolesnika u Zemaljsku bolnicu 1894. godine
Dr. Josef Preindlsberger za vrijeme hirurške operacije u Zemaljskoj bolnici u Sarajevu 1894. godine
Zbor liječnika 1987. godine
U doba otvaranja Zemaljska bolnica u Sarajevu je bila najmoderniji objekat ovoga tipa na Balkanu. Bila je koncipirana i projektirana kao Univerzitetska bolnica u Beču i uređena prema najmodernijim evropskim standardima toga vremena.
Već tada su rađeni složeni hirurški i terapeutski zahvati, tako da se nije zaostajalo za klinikama razvijenih evropskih zemalja. Sve ovo dovodi do napretka u medicini i potrebi za domaćim školovanim kadrom, a sva ova znanja i iskustva su osnovni temelj za osnivanje Medicinskoga fakulteta u Sarajevu. Osnivanjem Medicinskoga fakulteta Bolnica postaje nastavna baza, odnosno pojedine klinike i instituti preuzimaju nastavno-edukacionu ulogu.
Hirurški odjel Zemaljske bolnice u Sarajevu 1894. godineU toku agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva u periodu od 1992. do 1996. godine, Klinički centar je svakodnevno granatiran, bez obzira na obilježja i saznanja da se radi o zdravstvenoj ustanovi.
Granatiranjem su potpuno uništene Ginekološko-akušerska i Pedijatrijska klinika sa pratećim sadržajima kao i Institut za fizijatriju na Ilidži. Institut za vaskularne bolesti i Psihijatrijska bolnica su devastirane nakon povlačenja agresora iz naselja Jagomir. Ogromne štete su pretrpjele klinike na Koševu, na koje je palo preko 350 granata i drugih eksplozivnih naprava
Ukupne materijalne štete procjenjene su na 34.2% uništenih predratnih kapaciteta sa 1130 bolesničkih postelja, odnosno 38 miliona Eura. Na liječenju je smrtno nastradalo 5 pacijenata, direktnim pogocima granata u bolesničke sobe, a na isti način je 19 pacijenata ranjeno.
Na radnim mjestima i u gradu je ubijen 51 radnik ove ustanove. U toku agresije, uposlenici i pacijenti su iz uništeih ustanova premješteni u sadašnje klinike. Reorganiziranjem kapaciteta rad je nastavljen iako u reduciranom obimu, racionaliziran u kapacitetima, opremi i kadrovima primjereno svjetskim standardima.
U periodu 1992-1995 Klinički centar je napustilo 2597 radnika. Cijeli ratni period ostao je da radi 2271 radnik.
Foto dokumentacija preuzeta iz Arhiva Bosne i Hercegovine i ljubaznošću gđe Tatjane Praštalo.
Misija Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo
Univerzitetski klinički centar Sarajevo (UKCS) predstavlja vodeću stručnu, edukativnu, nastavnu i naučno-istraživačku zdravstvenu ustanovu u Bosni i Hercegovini. Ustanova ima za cilj da pruži najbolju zdravstvenu zaštitu pacijentima u skladu sa evropskim i svjetskim standardima, rukovodeći se vrijednostima timskog rada, razvijanjem odgovornosti prema zajednici, poštivanjem etičkih kodeksa, strategijskim upravljanjem reusursima, konstantnim unaprijeđenjem dijagnostičko-terapijskih procedura i metoda liječenja od strane kvalitetnog i educiranog kadra, što u krajnjoj instanci doprinosi unapređenju zadovoljstva krucijalne interesne skupine Centra – korisnika zdravstvenih usluga.
Vizija poslovanja Univerzitetskog
kliničkog centra Sarajevo
Univerzitetski klinički centar Sarajevo teži da postane vodeća zdravstvena ustanova u regionu, učinkovit prijenosnik znanja i vještina potrebnih za kvalitetno educiranje zdravstvenih stručnjaka svih profila, ustanova koja će biti otvorena za nove ideje, inicijative i težnje, s ciljem unaprijeđenja zadovoljstva svih interesnih skupina, sa naglaskom na pacijente, kojima će se kroz proces zdravstvene njege uz primjenu najsavremenijih dijagnostičkih postupaka pružati zdravstvene usluge vrhunskog kvaliteta.