Klinički centar Univerziteta u Sarajevu sprovodi niz aktivnosti u cilju podizanja svijesti o karcinomu dojke, značaju preventivnih pregleda, te davanju doprinosa u borbi protiv ove opake bolesti. Oktobar je mjesec obilježavanja borbe protiv karcinoma dojke s toga ćemo objaviti nekoliko bitnih činjenica o ovoj bolesti ali i načinima liječenja koji se primjenjuju na Klinici za onkologiju KCUS.
Karcinom dojke je najčešća zloćudna bolest u žena, od kojeg obolijeva gotovo svaka osma žena. Drugi je po redu vodeći uzrok smrti u žena, odmah poslije raka pluća. Svake godine diljem svijeta rak dojke se dijagnosticira u više od milijun žena.
Prema procjenama, rak dojke je u Bosni i Hercegovini u 2020. godini dijagnosticiran je kod oko 1.554 žene i 22 muškarca. Statistike pokazuju da u BiH od raka dojke godišnje umre oko 570 žena, što ovu bolest svrstava u katehoriju javnozdravstvenih problema, zbog čega se ulažu veliki napori kako u ranom otkrivanju te bolesti, tako i u njenom liječenju.
Petogodišnja prevalenca karcinoma dojke u BiH je 5.446.
U slučaju rane dijagnoze rak dojke se može liječiti hirurškim zahvatom, zračenjem i sistemskom terapijom. U zemljama Zapada u trenutku dijagnoze više od 90 posto žena ima samo lokaliziranu bolest.
Većina oboljelih od raka dojke obično ima asimptomatsku kvržicu, koja se obično otkrije slučajno, pri rutinskom pregledu ili probirnoj mamografiji. Ranim otkrivanjem raka dojke prognoza bolesti značajno se poboljšava. Stoga se preporučuje svim ženama starijim od 50 godina da redovito, jednom godišnje učine mamografski pregled dojke, kako bi se pravovremeno uočile moguće promjene u tkivu dojke.
Etiologija većine karcinoma dojke je nepoznata i sporadična. Oko 5 do 10 posto karcinoma dojke je nasljedno jer 5 do 10 posto žena ima mutacije gena koje su povezane s razvojem raka dojke. Najčešće mutacije su mutacije BRCA1 ili BRCA2 gena.
Optimalan način liječenja svih karcinoma dojke treba biti proveden u “Breast Units” koje su definirane kao Odjeli u kojim se liječi veliki broj pacijentica sa karcinomom dojke i unutar kojih skrb o tim pacijenticama preuzima multidisciplinarni tim specijalista koji u minimalnom obimu čine hirurg, radijacijski i medicinski onkolog, radiolog i patolog specijaliziran za karcinom dojke. Taj optimalni način liječenja u KCUS-u se primjenuje već duže od 10 godina, a sastanci multidisciplinarnog tima se održavaju srijedom u 12.00 sati na Klinici za onkologiju.
Izbor strategije liječenja ovisi u veličini i lokaciji primarnog tumora, broju lezija, broju i obimu zahvaćenosti limfnih čvorova, biološkim osobinama tumora (patologija uključujući biomarkere, gensku ekspresiju) kao i starosti pacijentice i njenom općem fizičkom stanju. Dob pacijentice treba biti uzet u obzir zajedno sa drugim faktorima ne dozvolivši da ona bude glavni razlog za uvođenje ili izbjegavanje specifične vrste tretmana. Pacijentice trebaju biti aktivno uključene u sve odluke o načinu liječenja. Treba biti istražena mogućnost postojanja hereditarnog karcinoma te ako je to potrebno inicirati diskusiju o profilaktičkim procedurama nakon adekvatnog genetskog savjetovanja i testiranja.
U mlađih premenopauzalnih pacijentica treba analizirati moguću trudnoću, te inicirati odgovarajuće procedure koje se tiču očuvanja mogućnosti da pacijentica zanese.
U lokalne načine liječenja ranog karcinoma dojke spadaju ZRAČENJE I HIRURGIJA. Odluka o primjeni sistemskog adjuvatnog liječenja treba biti donesena na osnovu:
a) pretpostavljenog senzitiviteta na planirani tretman i benefi ta koji se korištenjem tog tretmana dobija i
b) individualnog rizika od ponovnog pojavljivanja bolesti.
U konačnu odluku trebaju biti inkorporirani i pretpostavljeni neželjeni efekti uzrokovani liječenjem, starost pacijenta, generalno zdravstveno stanje, komorbiditeti i konačno preference samog pacijenta.
Liječenje treba početi unutar 2-6 nedjelja nakon provedbe operativnog zahvata jer podaci iz istraživanja sugeriraju da efikasnost sistemske terapije opada ako se ona administrira 12 i više nedjelja nakon provedbe hirurškog zahvata.
Izvještaj o rezultatima liječenja metastatskog karcinoma dojke (MBC) “MBC Decade Report” nam pokazuje da je progres u poboljšanju rezultata liječenja, održavanju kvalitete života (QoL), svjesnosti i informiranosti o oboljenju, znakovit.
Novija istraživanja pokazuju poboljšanje u ukupnom preživljenju, najviše zahvaljujući napretku u liječenju HER2 pozitivnog kao I hormonski ovisnog MBC. Svim pacijentima sa MBC treba biti ponuđena informacija o bolesti i tretmanu koja je sveobuhvatna, kulturalno senzitivna, suvremena i laka za razumjeti. Pacijenti (i njihove familije, bližnji i voljeni ako se pacijent slaže), trebaju biti pozvani da učestvuju u procesu donošenja odluka vezanih za tretman sve vrijeme.
Kada je to moguće, pacijenti trebaju biti ohrabreni da budu u društvu sa osobama koje ih mogu podržati i podijeliti sa njima važne odluke vezane za tok i način tretmana njihove bolesti. Svaki pacijent sa MBC mora imati pristup optimalnom tremanu i suportivnoj njezi u skladu sa najvišim standardima njege usmjerene prema pacijentu, što podrazumijeva:
- Otvorenu komunikaciju između pacijenata i multidisciplinarnog tima kao primarni cilj;
- Educiranje pacijenata o opcijama tretmana i suportivne njege, kroz razvijanje i diseminaciju “evidence-based” informacija na jasan, kulturološki adekvatan način;
- Ohrabrivanje pacijenata da budu proaktivni u njihovom tretmanu i dijeljenju odluka sa članovima tima;
- Podrška pacijentima u procesu razvoja sposobnosti poboljšanja kvaliteta života unutar njihovog iskustva sa malignom bolešću;
Prihvatanje pacijentovih želja, vrijednosti i potreba je esencijalno u procesu optimiziranja njege. Svaki pacijent sa MBC treba:
- Imati pristup najsuvremenijem tretmanu i inovativnim terapijama kroz organizirane Jedinice/ Centre za dojku (Breast Unit).
- Biti liječen u specijaliziranim Jedinicama/Centrima za dojku od strane specijaliziranih multidisciplinarnih timova što podrazumijeva i rješavanje neželjenih efekata te prisustvo sestara specijaliziranih za skrb pacijenata sa MBC;
- Imati mogućnost analiziranja pitanja preživljenja kao i palijativne njege na samom početku tretmana;
- Svjedočiti implementaciji programa osiguranja kvalitete koji pokrivaju cjelokupan tok procesa skrininga, dijagnosticiranja, tretmana karcinoma dojke kao i rehabilitacije, praćenja i palijativne njege ukjučujući i servis i podršku za pacijente sa MBC i njihove bližnje, kroz specijalizirane Jedinice/Centre za dojku.
Jedan od najvećih problema vezanih za tretman pacijenata sa MBC je cijena liječenja. Zbog toga je neophodno donositi balansirane odluke na svim instancama uključenim u procese vezane za skrb pacijenata sa MBC; benefiti potvrđeni kroz utjecaj na preživljenje i poboljšanje kvalitete života moraju biti glavni parametri u procesu donošenja odluka.
Korištenje objektivnih procjena kao što su “ESMO-MCBS” ili “ASCO Value Framework” sa ciljem određivanja stvarne magnitude benefita koje novi način liječenja donosi može pomoći u procesu određivanja prioriteta naročito u zemljama sa limitiranim finansijskim resursima.
Na Klinici za onkologiju koriste se najsofisticiraniji dijagnostički i terapijski aparati, koji su dostupni pacijentima u svim velikim svjetskim onkološkim centrima. Zahvaljujući planskoj i strateškoj nabavci i racionalizaciji utroška sredstava pacijenti ne moraju ići po dijagnostičku ili terapijsku uslugu van BiH.
Zahvaljujući trudu ljekara i medicinskog osoblja KCUS, novoj dijagnostičkoj i terapijskoj opremi i kontinuiranom programu edukacija Klinika za onkologiju KCUS je od septembra 2019.godine postala Centar za edukaciju mladih onkologa iz regije.
Ovo izuzetno visoko priznanje dodijeljeno je nakon uspješno ispunjenih striktnih kriterija Evropske Škole Onkologije (ESO), sa sjedištem u Milanu.
Za potrebe dijagnosticiranja i liječenja najtežih onkoloških oboljenja, Klinički centar Univerziteta nabavio je najsavremenije aparate:
- MAMOGRAF – najsavremeniji mamograf američkog proizvođača Hologic za potrebe Klinike za radiologiju. Prednost ovog aparata što se radi o digitalnom modelu koji daje niskodozan pregled, omogućava prikaz puno više detalja od snimka na analognom mamografskom aparatu, manipulaciju slike sa detaljnom analizom kao i usporedbu sa ranijim nalazima.
- LINEARNI AKCELERATOR / „VARIAN“ – Novi Linac spada u kategoriju najboljih i najsavremenijih aparata ove vrste u svijetu. Zahvaljujući novom aparatu nema više prekida u liječenju bolesnika ovom vrstom terapije;
- CT SIMULATOR – 4D CT simulatora koristi se u terapiji najtežih onkoloških bolesnika. Aparat omogućava sprovođenje savremenih i visokosofisticiranih radioterapijskih tehnika (IMRT, VMAT/RapidARc , SRS/SBRT). Aparat je opremljen najsavreminijim softerom za obradu slike i izradu 4D rekonstrukcije što je od ogromnog značaja za planiranje i sprovođenje najsavremenijih radioterapijskih tretmana, prvenstveno stereotaktičke radiohirurgije (SRS) i stereotaktičke radioterapije tijela (SBRT).
- NOVI MRI APARAT;
- Višeslojni CT – najnovija generacija aparata;
- Spect CT aparat .
Kako bi onkološki bolesnici imali što ugodniji boravak tokom terapije, u prizemlju zgrade DIP – a (nekadašnji prostor kabineta generalnog direktora) otvorena je Dnevna onkološka bolnica. Zahvaljujući ovom projektu bolesnici po prvi put primaju onkološku terapiju u prostorijama sa dnevnom svjetlosti. Bolnica ima 16 novih fotelja za primanje terapije.
U cilju dobijanja najboljih rezultata u liječenju karcinoma dojke, kako bismo našim pacijenticama pomogli u jačanju njihovog samopouzdanja, poseban segment liječenja je i mogućnost rekonstrukcije dojke, što značajno utiče na psihofizički oporavak i kvalitet života. Multidisciplinarnim pristupom, timovi ljekara Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju u saradnji sa kolegama onkolozima pružaju uslugu rekonstrukcije dojke, nakon završenog neophodnog onkološkog tretmana.
Rekonstrukcija dojke može biti primarna, odnosno rekonstrukcija dojke u istom aktu pri odstranjenju karcinoma, kao i sekundarna, nakon primarne operacije i završene onkološke terapije.
Često se žene sa pozitivnom porodičnom anamnezom karcinoma dojke odlučuju na preventivno odstranjenje dojki, kao i žene koje iz preventivnih razloga odstranjuju i drugu dojku koja se u istom aktu rekonstruiše.
KCUS na sve načine nastoji olakšati ženama oboljelim od karcinoma dojke, od samog otkrivanja dijagnoze, tokom liječenja, ali i nakon što je onkološki tretman završen. Naši ljekari su uvijek na raspolaganju za konsultacije i pojašnjenja, otklanjanje nedoumica i sumnji.
Onkolozi KCUS-a prate svjetske onkološke protokole, koji se primjenjuju i na najprestižnijim klinikama.
Zajedničkim snagama uspijevamo prebroditi i najveće krize, te biti podrška i oslonac našim pacijenticama na putu do izliječenja.
