Category: Novosti

U organizaciji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Verlab Instituta, održan je događaj EIT Health Morning Health Talks, posvećen jednoj od najaktuelnijih tema savremene medicine – personaliziranoj medicini i njenoj primjeni u onkološkoj praksi.

Posebnu pažnju privukla je panel diskusija “Personalizirana medicina u onkološkoj praksi u Bosni i Hercegovini”, u kojoj su učestvovali ključni akteri iz akademske zajednice, zdravstvenih ustanova, organizacija pacijenata i javnog sektora doc. dr. med. sci. Berisa Hasanbegović (KCUS), doc. dr. sci. Rijad Konjhodžić (Alea Genetički Centar), prim. mr. sci. dr. Enis Hasanović (Ministarstvo zdravstva KS), gosp. Nermina Planinčić (Udruženje “Mijelom u BiH”), dr. Adna Ašić (Verlab Institut).

Dr. Lejla Gurbeta Pokvić iz Verlab Instituta osvrnula se na evropske prakse: “Dr. Marek Ussowicz s Medicinskog univerziteta u Wroclawu, naš današnji pozvani predavač, predstavio je primjer države Poljske, gdje je unapređenje personalizirane medicine strukturirano kroz povezanost bazične nauke, primijenjenih istraživanja i kliničke prakse, a sve uz pomoć EU fondova. Cilj današnjeg događaja bilo je jačanje suradnje ekosistema u BiH koji treba da iskoristi mogućnosti koje se nude kroz EIT Health mrežu, gdje je Verlab Institut predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, i pristupi EU fondovima za unapređenje personalizirane medicine.”

Učesnici su se složili da Bosna i Hercegovina trenutno nije dovoljno uvezana u oblast genomike, bioinformatike i bioetike. Ključni prioritet u narednom periodu biće ne samo unapređenje znanja, već i sistemsko povezivanje svih aktera – bez obzira gdje rade – kao i strateški pritisak na regulatorne promjene koje omogućavaju integraciju savremenih tehnologija u kliničku praksu.

Dodatni vjetar u leđa predstavlja i nedavno odobrena COST akcija koju vodi dr. Adna Ašić, čime Bosna i Hercegovina ima resurse za organizaciju aktivnosti istraživačkog rada iz oblasti personalizirane medicine na međunarodnom nivou. Također, Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) prethodno je postala dio projekta Interact-Europe 100, što znači da je dio mreže u kojoj su povezani centri za karcinom u sklopu kojih stručnjaci razmjenjuju znanja i pružaju bolju pomoć pacijentima. Ovo je jasan pokazatelj da stručnjaci iz BiH imaju znanje i kapacitete da budu ravnopravni akteri u evropskom istraživačkom prostoru.

Događaj je pokazao da je zdravstvena zajednica spremna na suradnju. Unapređenje personalizirane medicine u BiH više nije opcija, nego potreba koju prepoznaju i pacijenti, i zdravstveni radnici, i nosioci sistema.

Za više informacija: Verlab Institut | info@verlab.ba | www.verlabinstitute.com KCUS | press@kcus.ba | www.kcus.ba

ŽLIJEZDA LEPTIRASTOG OBLIKA OD VELIKOG ZNAČAJA ZA PRAVILNO FUNKCIONISANJE ORGANIZMA 

U okviru obilježavanja Svjetske sedmice svjesnosti o bolestima štitnjače, u organizaciji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i  JU Dom zdravlja KS, održana su stručna predavanja i podijeljeni informativni materijali o ključnim simptomima štitne žlijezde.

Štitnjača je važna endokrina žlijezda  koja proizvodi hormone koji reguliraju različite funkcije u tijelu, poput metabolizma, rasta i razvoja. Problemi sa štitnjačom mogu uzrokovati različite simptome, ovisno o tome jesu li hormoni preniski (hipotireoza) ili previsoki (hipertireoza).

Prof.dr Amela Begić, šefica Klinike za nuklearnu medicinu KCUS-a u svom obraćanju medijima izrazila je zahvalnost na podršci ovogodišnjoj Kampanji, u čijem je fokusu  žlijezda leptirastog oblika, od izuzetnog značaja za čovjeka, jer učestvuje u mnogobrojnim funkcijama i potpomaže funkcionalnost organizma u cjelini.

„Štitna žlijezda funkcioniše u jednom složenom sistemu povezanosti sa višim centrima, korom mozga, hipotalamusom, hipofizom kao i perifernim tkivima. Kada govorimo o funkcionalnim promjenama, one se dijele u dvije kategorije, i to hipofunkcionalna i hiperfunkcionalna stanja. Istina, nisu rijetke ni kombinacije funkcionalno-morfoloških promjena. Kada prolazim kroz sjećanja, zapravo moja prva iskustva kao ljekara bila su i vezana za štitnu žlijezdu. I reći ću da bolest ponekad počinje postepeno, osobito hipotiroza u odraslih. Dogodi se da bude i dugo neprepoznata kako od strane onoga kome se događa, tako i od strane okoline. Kao i druga oboljenja, simptomi bolesti štitne žlijezde mogu biti vrlo nespecifični, mogu zavarati, imitirati druga oboljenja i biti udruženi sa drugim oboljenjima“ – navela je prof.dr Begić.

Prof. dr Begić ističe da savremene dijagnostičke metode danas u mnogome olakšavaju uspostavljanje rane dijagnoze, pogotovo u dijelu funkcionalnih promjena, gdje je laboratorijska dijagnostika od izuzetnog značaja. Posebno je naglasila značaj timskog rada, odnosno multidisciplinarni pristup u liječenju, te poručila da bolest u širokom smislu riječi nije kraj, već borba koja treba da rezultira pobjedom.

Prof. dr Lutvo Sporišević, direktor Centra za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo naglasio je da je  Svjetska sedmica svjesnosti o

bolestima štitnjače odličan podsjetnik na značaj koji štitna žlijezda ima u funkcionisanju organizma, te shodno tome i primjeni preventivnih mjera.

„Štitna žlijezda ima svoj značaj još i kod novorođenog djeteta, a već po rođenju u porodilištu se u prvih  prvih nekoliko dana uradi jedan screening kojim se utvrđuje da li beba ima prijerođenu, urođenu ili konatalnu hipoterozu. U slučaju da se  na vrijeme ne otkrije ova bolest tokom prva tri mjeseca života bebe, ta beba će imati neke poremećaje mentalne usporenosti, poremećaje rasta i razvoja, a pravovremenim screeningom, pravovremenom terapijom, mi ćemo dobiti jedan dobar razvoj. Simptomi oboljenja štitnjače su vrlo suptilni, specifični i često nas zavaravaju, a najčešći su  hroničan umor, neobjašnjen dobitak ili gubitak težine, poremećaj pažnje, koncentracije, nervoza, znojenje dlanova, nepodnošenje toplote, hladnoće i mnogi drugi simptomi. Najbolja prevencija oboljenja je  održavanje zdravog stila života, balansirana ishrana koja je bogata voćem i povrćem, koja je bogata mikronutrijinetima, željezom, cinkom, selenom, vitaminom D, ishrana koja je po tipu mediteranske ishrane orašastim plodovima, voćem, povrćem, sjemenkama itd. „ – kazao je prof.dr Sporišević.

Prim.dr.sci.med Sanko Pandur, V.D. direktor Discipline za nauku i nastavu KCUS-a naglasio je da štitna žlijezda s razlogom nosi taj naziv, jer je  štit čitavog tijela.

„Mi živimo u vremenu osiromašenja nutritijentima naše hrane i naših pića. Jedno od siromaštava jeste siromaštvo joda u hrani i piću. To vrlo podmuklo dovodi do promjena u funkcioniranju štitne žlijezde i njenom smanjenom radu. U Federaciji BiH danas imamo 28.500 oboljelih od bolesti štitne žlijezde. Indeks neotkrivenih je 1 na prema 3. Dakle, shodno ovim podacima,  to nije 28.500, a to je skoro 100.000. Češće obolijevaju  žene nego muškarci i to, ono što je loše, u najproduktivnijoj ljudskoj dobi između 20. i 64. godine. Indeks poremećaja funkcije štitne žlijezde kod žena je 5 do 20%. To je ogroman broj. Ako k tomu pridružimo reproduktivni period žene, poremećaj funkcije štitne žlijezde može se reperkutirati i na potomstvo. Najčešći karcinom u endokrinom sistemu je karcinom štitne žlijezde. Pozitivno kod ove ružne bolesti je što imamo razvijenu dijagnostiku za rano otkrivanje, što značajno olakšava liječenje i doprinosi pozitivnom ishodu“ – izjavio je prim.dr.sci.med Pandur.

                                                                                           PRESS KCUS-a