Category: Novosti

U objektu Dijagnostike i poliklinike (DIP) Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu prošle godine realizirano je 4.589.560 usluga tercijarnog i sekundarnog B nivoa zdravstvene zaštite. 

Na lokalitetu DIP-a smještene su dvije klinike (Klinika za hemodijalizu i Klinika za nuklearnu medicinu i endokrinologiju), tri klinička laboratorija (Klinička biohemija sa imunologijom, Klinička mikrobiologija i Klinička patologija sa citologijom), Dnevna bolnica Klinike za onkologiju, 16 ambulanti i savjetovališta klinika.

Kako kaže Meliha Omerović, odgovorna sestra DIP-a dnevno više hiljada pacijenta dobije uslugu (ambulantni i konzilijarni pregledi, konsultacije, dijagnostičke i terapijske procedure, laboratorijska dijagnostika i uzimanje uzoraka za laboratorijsku analizu, preuzimanje nalaza i ostale posjete).

„ Pored velike frekvencije pacijenata uz veliki trud i napor osoblja uspijevaju  se pružiti sve zdravstvene usluge“, navodi Omerović.

Prema podacima internističke discipline KCUS, u ambulantama DIP-a broj usluga tokom 2022. godine iznosio je 346.595 za 189.102 pacijenta.

„Maksimalno smo angažovani da svi bolesnici koji dođu u KCUS dobiju kvalitetnu uslugu. U ovih nekoliko proteklih godina postignut je veli napredak u svim sferama rada. Dnevni prosjek pacijenata  je 492, a prosjek usluga  iznosi 1.312 u internističkim ambulantama DIP-a. To je samo dio usluga koje se realiziraju u KCUS iz ove discipline“, naglasio je prof. dr. Alen Džubur, direktor internističke discipline. 

Kako kaže prof. dr. Nermir Granov, direktor hirurških discplina, uvidom u izvještaje rada klinika,  iz godine u godinu može se utvrditi značajan porast pruženih usluga.

“Na našim klinikama zbrinjavaju se najteži pacijenti iz cijele Bosne  i Hercegovine. Uveli smo brojne nove procedure kao i obnovili opremu. O našem predanom radu govore i broj operativnih zahvata. U  2022. godini izvršeno

24. 196 operativnih zahvata. Broj ambulantnih pregleda je iznosio 219. 625, od toga je 140. 000 u hirurškim ambulantama DIP-u. To znači da smo  imali 523 pregleda po danu samo u objektu DIP-a. Pokazali smo kako treba raditi“, objasnio je prof. dr. Granov.

Prema riječima prof. dr. Sandre Vegar Zubović, direktorice dijagnostičke discipline, dnevno se na Kliničkoj biohemiji sa imunologijom koja je smještena u objektu DIP-a evidentira se više od  1. 000 pacijenta, a uradi se oko 1.700 uzoraka i više od 13.600 analiza. Na Kliničkoj patologiji, citologiji i humanoj genetici dnevno se uradi 110 uzoraka i 704 analiza,  a na Kliničkoj mikrobiologiji više od 1100 analiza.  

„OJ klinička biohemija sa imunologijom u 2022. godinu realizirala je 3.463.850 analiza za 1. 570.435 pacijenta. Klinička mikrobiologija 382.155 usluga i 256.960 analiza na Kliničkoj patologiji, citologiji i humanoj genetici“, navela je prof. dr. Vegar Zubović.   

Kako kaže prof. dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS ove brojke realiziranih usluga u KCUS dokazuju da pacijenti vjeruju KCUS i da su u proteklih nekoliko godina stvoreni najbolji uslovi za liječenje bolesnika.

„Kontinuirano radimo na stručnom usavršavanju uposlenika i praćenju najnovijih tehnoloških dostignuća. Prvi smo u BiH po stručnosti i visoko sofisticiranoj opremi. Također, svakodnevno radimo na širenju spektra usluga koje se pružaju bolesnicima. Naši ljekari svih specijalnosti rade odličan posao. Ponosni smo na veliki broj uspješnih operativnih zahvata i na realizaciji brojnih novih metoda i procedura u svim disciplinama. Ponosni smo što smo vratili ogromna dugovanja KCUS nastala lošim radom prethodnih uprava, što smo zanovili opremu negdje staru i po 30 godina i uz to popravili uslove rada i boravka bolesnika ali i plaće uposlenika. Nećemo se zaustaviti i istrajati ćemo na uspostavljanju strateške reforme zdravstva“, poručila je prof. dr. Izetbegović.

PRESS KCUS

U cilju zaštite ugleda Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i našeg osoblja, te istinitog informisanja obavještavamo javnost o iznimno bitnim činjenicama u vezi sa nedostatakom citostatika neophodnih za liječenje onkoloških pacijenata.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu zaprimio je internu zabilješku ZZOiR FBiH sa sastanka Grupe za praćenje realizacije zaključenih ugovora vezanih za lijekove koji se finansiraju od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, održanog 15.02.2023.godine,  na osnovu koje se objektivno konstatuje da prijeteća deficitarnost lijekova može dovesti do ozbiljnog poremećaja u optimalnom tretmanu onkoloških pacijenata.

I ranije je KCUS obavještavao javnost da ZZOiR FBiH ne dostavlja potrebne citostatike za liječenje onkoloških pacijenata u KCUS.

Obavještavamo javnost da je nedostatak citostatika evidentan i da traje relativno dugo, a da citostatike može nabavljati isključivo Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH – ZZOiR FBiH.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu u potpunosti razumije strahove i poteškoće onkoloških bolesnika i njihovih porodica, te ih molimo da se za sve nejasnoće i nedostatak citostatika obraćaju direktno ZZOiR FBiH, jer su oni jedina ustanova ovlaštena i nadležna za nabavku istih.

Bez obzira na činjenicu da smo u KCUS-u napravili Dnevnu onkološku bolnicu, da radimo u više smjena kako bismo onkološkim bolesnicima pružili adekvatnu i neophodnu uslugu, ZZOiR FBiH već duži vremenski period ne isporučuje neophodne citostatike čime nas onemogućava u našem radu i liječenju onkoloških bolesnika.

Suosjećajući sa našim pacijentima i želeći da im pružimo punu uslugu smatramo da je neophodno da znaju da su nam u ovakvim slučajevima „vezane ruke“ i usprkos stručnoj spremnosti i dobroj volji.

Iznimno smo zabrinuti saznanjem da će situacija sa nabavkom citostatika od strane ZZOiR FBiH biti još lošija nego do sada.

KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU

Ljekari Klinike za hemodijalizu KCUS-a po prvi put su uspješno plasirali centralni venski kateter šesnaestogodišjem pacijentu sa urođenim multiplim anomalijama i izrazito komplikovanim vaskularnim statusom. Pacijent je hospitaliziran na Pedijatrijskoj klinici KCUS-a radi rješavanja vaskularnog pristupa i započinjanja hemodijalize.

Prema riječima šefice Klinike za hemodijalizu KCUS-a, dr.sci. med Amele Bećiragić ovom procedurom napravljen je iskorak u liječenju dijaliznih pacijenata, s obzirom da su ovako komplikovani slučajevi ranije izmještani na liječenje izvan Bosne i Hercegovine.

„Raduje nas da smo ovom procedurom olakšali malodobnom pacijentu i njegovim roditeljima. Riječ je o veoma teškom bolesniku, sa višestrukim urođenim poteškoćama koje su dovele do bubrežne slabosti. Pacijent nastavlja liječenje na Pedijatrijskoj klinici, gdje je već po plasiranju katetera urađena prva dijaliza. Od velikog značaja za oporavak je  to što dječak nastavlja liječenje u svojoj zemlji, sa ljekarima i medicinskim osobljem koje već dugo poznaje i uz svakodnevno prisustvo svoje porodice“ – ističe dr. Bećiragić.

Proceduru su uspješno uradili ljekari prim.mr.sci Vahidin Šahović i dr. Emir Groša, uz asistenciju medicinskih sestara Indire Čelebić i Samije Kadrić.

Na Klinici za hemodijalizu trenutno se liječi 239 pacijenata, koji se dijaliziraju u četiri smjene. Dr. Bećiragić ističe da je shodno porastu broja dijaliznih pacijenata u nekoliko navrata vršena i reorganizacija rada, kako bi svi pacijenti dobili pravovremenu i adekvatnu uslugu.

„Osim hroničnih hemodijaliza naši ljekari rade i akutne dijalizne metode na pokretnom dijaliznom aparatu na Odjelima intenzivne njege u KCUS-u, kao i plazmafereze za teške bolesnike Hematološke i Neurološke klinike. Veliki broj dijaliznih pacijenata imaju i druge poteškoće, te u našem radu primjenjujemo multidisciplinarni pristup u liječenju uz saradnju i konsultacije sa kolegama sa ostalih klinika. Pacijenti iz cijele Federacije BiH dolaze na našu kliniku i zahvaljujući stručnosti ljekara Klinike za hemodijalizu brzo i uspiješno rješavaju probleme vaskularnog pristupa za potrebe obavljanja hemodijalize. U toku 2022.godine ljekari Klinike za hemodijalizu plasirali su 139 centralnih venskih katetera (tuneliranih i privremenih) najtežim pacijentima iz drugih kantona“ – izjavila je dr. Bećiragić.

Glavna sestra Klinike za hemodijalizu KCUS, Mersiha Ibišević navodi da ljekari i medicinsko osoblje ulažu maksimalan trud kako bi  se pacijenti osjećali ugodno tokom dijalize.

„Nastojimo u svakom momentu biti na raspolaganju našim pacijentima, s kojima gradimo odnos zasnovan na međusobnom razumijevanju i povjerenju. Bude i teških trenutaka, ali ih zajedno prevazilazimo“ – navodi Ibišević.

Generalna direktorica KCUS-a, prof. dr Sebija Izetbegović ističe da ova zdravstvena ustanova nastavlja s unaprijeđenjem zdravstvenih usluga u svim segmentima svog rada. Naglašava da je Klinika za hemodijalizu KCUS edukativni centar za ljekare i medicinsko osoblje s područja cijele Federacije BiH.

„KCUS je podrška svim dijaliznim pacijentima, ne samo s područja Kantona Sarajevo već i iz ostalih kantona. Naši ljekari vrše edukacije kolega, ali i sami kontinuirano rade na vlastitom stručnom usavršavanju. Procedura koja je po prvi put izvedena kod izrazito teškog malodobnog pacijenta na Klinici za hemodijalizu  KCUS olakšaće pacijentu i njegovim roditeljima, ali i rasteretiti zdravstveni sistem u smislu trošenja novca za izmještanje na liječenje izvan naše zemlje. Sve naše aktivnosti bazirane su na jačanju zdravstva, kroz unaprijeđenje postojećih usluga. U toku proteklih sedam godina uveli smo brojne procedure, obnovili terapijsku i dijagnostičku opremu, popravili kompletan radni ambijent i uslove rada uposlenika, vršili ciljane edukacije po čijem završetku su naši ljekari osposobljavani za nove zahvate. Puno radimo ali su i rezultati odlični što nas ohrabruje u radu“ – kazala je prof.dr Izetbegović.

KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU

Kardiovaskularna oboljenja  vodeći su uzrok smrti savremenog doba. Zvanični podaci govore da godišnje u svijetu od ovih oboljenja umire 18 miliona stanovnika. Prema riječima šefa Klinike za  bolesti srca, krvnih žila i reumatizam KCUS-a, prim.dr.sci Aldena Begića poseban porast oboljelih bilježi se nakon pandemije korona virusa.

„I usprkos povećanom broju pacijenata i obimu posla na Klinici za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam KCUS zbrinjavamo i uspješno liječimo pacijente s područja cijele Federacije BiH, ali i pacijente iz Republike Srpske koji uslijed urgentnih i životno ugrožavajućih stanja ne mogu u optimalnom vremenskom intervalu stići u nadležnu ustanovu u tom entitetu. U toku 2022. godine na našoj Klinici hospitalizirano je 4.177 pacijenata, te su urađena 28.732 ambulantna pregleda“ – ističe dr. Begić

Dr.Begić naglašava da je povećani obim posla zahtijevao reorganizaciju rada, s obzirom da je neophodan angažman većeg broja kadra, koji još uvijek nedostaje.

„Suočavamo se s nedostatkom kadra na svim našim odjelima i prisiljeni smo organizirati posao shodno raspoloživom broju ljekara i medicinskog osoblja. Zahvaljujući iznimnom trudu svih uposlenika, dobroj radnoj atmosferi i uvjetima rada uspijevamo odgovoriti postojećim izazovima. Na Odjelu invazivne kardiologije dnevno uradimo od sedam do deset redovnih koronarografija, ne računajući sve hitne slučajeve koji odmah po prijemu idu u salu. U protekloj godini uradili smo 2.200 koronarografija“– izjavio je dr.Begić.

Iskorištenost bolesničkih kreveta na ovoj klinici je 85%, uz prosječnu dužinu liječenja u trajanju od šest dana. Godišnje se u prosjeku uradi i do 5.000 konzilijarnih pregleda, preko 95.000 dijagnostičkih procedura i više od 1.000 ambulantnih usluga.

Glavna sestra Klinike Almedina Šabić navodi da je briga o pacijentima zahtijevan i odgovoran posao, pogotovo u uslovima povećanog priliva bolesnika, što je slučaj posljednje dvije godine.

„Naši odjeli su uvijek popunjeni, ali zahvaljujući međusobnim kolegijalnim odnosima i razumijevanju uspijevamo svim bolesnicima pružiti neophodnu sestrinsku njegu. Sestre i tehničari su uvijek uz bolesnike, i trudimo se u našem domenu rada dati svoj maksimalan doprinos u njihovom oporavku“ – kazala je Šabić.

Jedan od pacijenata koji se trenutno liječi na Intenzivnom odjelu Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam KCUS je Zijad Hasanagić, koji je hospitaliziran uslijed infarkta miokarda. Ističe da ranije nije imao srčanih problema i da je spašen zahvaljujući brzoj reakciji ljekara, na čemu je izrazito zahvalan.

„Građani moraju znati da ovdje rade stručni i dobri ljekari i medicinsko osoblje. Ne smijemo dozvoliti da se internetom i u medijima šire neistine, da se unosi nemir i nepovjerenje među nama. I ja sam imao određenu dozu bojazni šta će me dočekati u bolnici, jer nam stalno plasiraju neistine. Sada iz svog iskustva mogu posvjedočiti da u KCUS-u rade stručni i kompetentni ljudi, da se vodi računa podjednako o svakom pacijentu, da u svakom momentu imate ljekare i sestre koje su spremne pružiti vam pomoć kad zatražite“ – izjavio je Hasanagić.

Generalna direktorica KCUS-a, prof.dr Sebija Izetbegović navodi da ljekari i medicinsko osoblje  Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam  rade odličan posao, što najbolje potvrđuje veliki broj zadovoljnih pacijenata. Ističe i da su značajno proširili paletu usluga i uveli niz procedura koje se rade na ovoj klinici, čime se smanjio broj izmještanja na liječenje izvan BiH. 

„Kontinuirano radimo edukacije ljekara i medicinskog osoblja, znatno smo unaprijedili uslove rada, potpuno renovirali Intenzivni odjel i nabavili novu dijagnostičku i terapijsku opremu. U narednom periodu u planu imamo i renoviranje Odjeljenja poluintenzivne njege Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam. Trudimo se svakom novom aktivnošću doprinijeti boljoj zdravstvenoj usluzi našim pacijentima i ugodnijem radnom ambijentu na svim klinikama. Nažalost, na tom putu usporava nas nerazumijevanje i nedostatak interesa resornog kantonalnog ministarstva i aktuelne Vlade KS. Problem s kojim se suočavamo na ovoj, ali i većini ostalih klinika, je nedostatak ljekara i medicinskog osoblja. Iako smo u više navrata od ministra zdravstva KS zatražili saglasnost za prijem kadra nikada nismo dobili istu. Dosta je mladih ljekara  koji bi  sigurno rado radili u svojoj zemlji i bili od koristi našim građanima, a našli su se u situaciji da moraju razmišljati o odlasku, jer nema interesa za njihovo zapošljavanje, iako za to postoji prijeka potreba, a i sredstva. Iskreno se nadam da će kod odgovornih proraditi savjest i da će na trenutak svoje političke ambicije i svoju sujetu ostaviti po strani za dobrobit svih građana, a naročito bolesnika“ – izjavila je prof.dr Izetbegović.

KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU

Klinika za ortopediju i traumatologiju KCUS zahvaljujući stručno osposobljenom medicinskom osoblju, postojećoj opremi i izvrsno opremljenim operacionim salama prepoznatljiva je po kvaliteti usluga u Bosni i Hercegovini i izvan granica naše zemlje.

Na ovoj Klinici nema listi čekanja za bilo koju uslugu. Rad sa pacijentima raspoređen je na šest odjeljenja ( Ambulantno – poliklinički odjel, Operacione sale sa intezivnom njegom i terapijom, Spinalno odjeljenje sa endoprotetikom, Odjeljenje za dječiju ortopediju, Odjeljenje za bolesnike sa ortopedskim infekcijama i Odjeljenje za maligna oboljenja koštanih sistema).  

Prema riječima prof.dr. Đemila Omerovića, šefa Klinike dnevno se u pet ambulanti pregleda oko 250 pacijenta, a radi se u prosijeku osam do 10 operacija. 

„Tokom protekle godine na Klinici za ortpopediju i traumatologiju obavljeno je oko 34.000 pregleda i urađeno je 1800 operativnih zahvata. Naš stručni tim hirurga, medicinskih sestara u saradnji s pomoćnim osobljem, koristi najnovije operativne tehnike u liječenju pacijenata te osigurava brz i učinkovit postoperativni oporavak. U našoj se Klinici liječe pacijenti iz cijele BiH, a u posljednje vrijeme se sve više pacijenata iz Republike Srpske odlučuje za operaciju u KCUS. 
Također, radi se kontinuirana edukacija kadra. Uvodimo mlade kolege u operativni program i nastojimo biti najbolja podrška u njihovom stručnom usavršavanju”,  naveo je prof.dr.Omerović. 

Kako kaže dr. Mehmed Jamakosmanović, šef Odjeljenja za dječiju ortopediju, pacijenti i članovi njihovih porodica zadovoljni su uslugom na Klinici za ortopediju i traumatologiju KCUS, a čemu svjedoče brojne pohvale.

„ Važno je naglasiti da vrlo malo djece šaljemo na liječenje van granica BiH. Radimo predamo, profesionalno i pratimo najnovija dostignuća iz oblasti dječije ortopedije“, rekao je dr. Jamakosmanović. 

Jedan od  zadovoljnih pacijenata Klinike je Suvad Hajdarević iz Bosanke Krupe.

„ Hospitaliziran sam prije 14 dana i osjećam se dobro. Već drugi dan nakon operacije stao sam na noge i nisam imao bolove. Želim da poručim svih građanima da nemaju potrebe da se liječe bilo gdje izvan KCUS, jer ova ustanova ima najbolji medicinski tim u državi“, naglasio je Hajdarević.

Almedina Alihodžić, glavna sestra Klinike za ortopediju i traumatologiju je naglasila da je na Klinici postignut veliki napredak.

„ Na Klinici radi 86 medicinskih sestara i tehničara.  Svi smo maksimalno uključeni u liječenje i oporavak naših pacijenata. Timski rad je važan u ovom poslu i mi svakodnevno svjedočimo zadovoljstvu naših pacijenta“, navela je Alihodžić.

Generalna direktorica KCUS, prof.dr.Sebija Izetbegović naglasila je da je na Klinici za ortopediju i traumatologiju prije nekoliko godina uveden novi koncept rada, koji odlično funkcioniše.

„ Pacijenti su zadovoljni uslugom što je najbolji pokazatelj načina rada. Nema  privilegovanih pacijenata. Operacije se rade po programu. Izuzetak su hitni slučajevi. Nekadašnje duge liste čekanja više ne postoje. Naši ortopedi su stručno osposobljeni za sve operativne zahvate, po čemu su prepoznatljivi u regionu. Ponosna sam na sve što je urađeno na ovoj Klinici. Uspjeh Klinike za ortopediju rezultat je predanog i odgovornog rada,“ izjavila je prof.dr.Izetbegović. 

                                                                                           PRESS KCUS

U toku evropske sedmice borbe protiv HIV/AIDS-a u Velikom amfiteatru Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) održana su predavanja za učenike trećih i četvrtih razreda srednjih škola sa prostora Kantona Sarajevo i Zeničko-Dobojskog kantona.

Predavanja su održali dr. Semir Hrvo, na temu „HIV kao savremena bolest današnjice“ i dr. Ahmed Velić na temu „Drevna bolest koja hara i danas – sifilis i druge spolno prenosive bolesti“. 

Predavanjima je prisustvovalo 157 učenika i njihovih profesora,  a protekla su uz visok stepen pažnje i interakcije sa predavačima. Učenici su iznijeli svoja mišljenja o navedenim bolestima,  te u diskusiji pokazali opće znanje o bolestima i metodama prevencije.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu će i u narednom periodu uzeti učešće u aktivnostima vezanim za borbu protiv HIV/AIDS.

U okviru obilježavanja Svjetskog dan borbe protiv HIV/AIDS-a , 01.decembra, u Sarajevo City Centru (SCC) biti će organizirano anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C .

KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU

U organizaciji Komisije za sprječavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija KCUS u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu obilježena je Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW). U okviru događaja održana su edukativna predavanja, a predavači su bili prof.dr Amela Dedeić-Ljubović i mr.sci.dr Meliha Hadžović-Čengić.

Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW) je globalna kampanja koja se obilježava svake godine širom svijeta, kako bi se poboljšala svijest i razumijevanje o antimikrobnoj rezistenciji i podstakla najbolja praksa u opštoj populaciji i među zdravstvenim profesionalcima. Slogan ovogodišnje sedmice je „Spriječimo antimikrobnu rezistenciju zajedno“!

Antimikrobna rezistencija (AMR) znači da antimikrobici u koncentracijama koje se mogu postići u ljudskom organizmu, ne djeluju na mikroorganizme. Prisutna je od samog početka antibiotskog doba, ali naročito u proteklih dvadesetak godina dramatično raste.Na nju utiče cjelokupna potrošnja antibiotika u populaciji, odnosno ona je najvećim dijelom inducirana. Većina antimikrobnih lijekova propisuje se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, najčešće za infekcije gornjih disajnih  puteva, iako su te infekcije većinom uzrokovane virusima i antibiotsko liječenje nije potrebno. Prema nekim istraživanjima pokazalo se da su nepravilno, odnosno nepotrebno propisani  u 30-50% slučajeva.

Prof. dr Amela Dedeić-Ljubović govorila je o potencijalnom uticaju pandemije COVID-19 na antimikrobnu rezistenciju i prezentirala podatke prije i tokom pandemije.  Istakla je da je mnogo prije pandemije, AMR bila prepoznata kao jedna od najvećih prijetnji globalnom javnom zdravlju i ekonomiji. Sa dolaskom pandemije, AMR nastavlja dobivati ​​na značaju, potaknuta povećanjem upotrebe antibiotika za liječenje pacijenata s COVID-19, uglavnom zbog sumnje na bakterijske koinfekcije. Naši podaci ukazuju na signifikantan porast antimikrobne rezistencije pojedinih bakterija, što predstavlja veliki izazov kako u tretmanu tako i prevenciji i kontroli infekcija.  Naročiti problem predstavlja rezistencija na karbapeneme, koja u posljednje vrijeme zabrinjavajuće raste, ne samo kod nas, već i drugim zdravstvenim ustanovama širom svijeta.

Mr.sci.dr Meliha Hadžović- Čengić napravila je kritički osvrt na potrošnju lijekova sa rezervne liste antibiotika, uz preporuke kako je racionalizirati. Navela je značaj rukovođenja ili nadzoranad korištenjem antimikrobnih lijekova (engl. antibiotic stewardship) koji podrazumijeva skup mjera za njihovo ispravno i odgovorno korištenje. Cilj ovog nadzora je da se obezbijedi, koliko god je to moguće, kontinuitet uspješnog liječenja i prevencija zaraznih bolesti efikasnim i sigurnim lijekovima.

Zaključeno je da je za rješavanje ovog vrlo važnog problema potrebno uložiti zajedničke napore, odnosno da on zahtijeva multidisciplinarni pristup. Edukacija zdravstvenog osoblja na prvoj liniji, podizanje svijesti šire javnosti, implementacija smjernica, te izrada nacionalnog vodiča  su ključni u smanjenju AMR. 

KCUS: SLOŽENOM OPERACIJOM SPAŠENA FUNKCIJA ŠAKE KOD MLAĐEG PACIJENTA

Na Klinici za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju KCUS danas je urađen izuzetno zahtjevan operativni zahvat presađivanja kosti i mišića s noge na ruku.

Riječ je o mlađem pacijentu kojem je uslijed prostrijelne rane zadobijene u lovu potpuno uništena jedna od dvije kosti na ruci, uslijed čega mu je prijetila trajna invalidnost.

Zahvaljujući odličnom radu multidisciplinarnog tima operacija je uspješno završena,a  pacijent se trenutno oporavlja na Klinici za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju KCUS. 

Multidiciplinarni operativni tim ljekara činili su mr.sci.dr Adan Zećo i mr.sci.dr Goran Obradović sa mr.sci.dr Faruk Lazović, mr.sci.dr Edin Kulenović, anesteziolog dr. Lejla Dreca, dr. Omar Cvorak, dr. Shammari, kao i sestre instrumentarke Alma Lemeš, Enida Porović, Adna Halilović, Mišo Joksimović, Mirsada Muhibić i Irma Džaferović. 

Prema riječima dr.Adnana Zeće pacijentu je pomoću manje kosti potkoljenice (fibule) nadomješten defekt radijusa.

„Izuzetno mi je drago da smo zajedničkim radom uspjeli vratiti jednom mladom čovjeku funkciju šake. Po završetku postoperativnog tretmana on će se vratiti svakodnevnim redovnim aktivnostima, što bi sigurno bilo nemoguće u slučaju da nismo uradili ovaj zahtjevan operativni tretman“ – istakao je dr.Zećo.

Dr. Goran Obradović ističe da se na Klinici za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju rade najzahtjevniji mikrohirurški zahtjevi, kakvi se rade na prestižnim svjetskim klinikama. On dodaje da su uspješni zahvati rezultat višegodišnjih edukacija, ali i novih multidisciplinarnih pristupa u liječenju, koji daju najbolje rezultate.

Sefica Klinike za rekonstruktivnu i plastičnu hirurgiju KCUS  prof.dr.Sanela Salihagić navodi da se na ovoj klinici zbrinjavaju i uspješno liječe pacijenti iz cijele Bosne i Hercegovine.

„U proteklih nekoliko godina značajno smo unaprijedili kvalitetu zdravstvenih usluga. Imamo tim izvrsnih hirurga i medicinskog osoblja spremnih da se suoče sa najzahtjevnijim izazovima. Prateći novitete u ovoj oblasti medicine uz stručno obrazovanje i usavršavanje znatno smo proširili dijapazon usluga na našoj klinici“ – izjavila je prof.dr Salihagić.

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu provedena je vanjska ocjena kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga na Klinici za onkologiju i Klinici za hematologiju.

Proces implementacije programa uvođenja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga trajao je duži period, budući da je osnovna namjera bila primjena standarda u svakodnevnoj kliničkoj praksi, kontinuirano učenje osoblja i uspostavljanje nove organizacijske kulture.

Vanjsku ocjenu proveli su ovlašteni ocjenjivači delegirani od strane Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH. Tim ocjenjivača činili su: Prim.dr Enes Šačić, Mr.sc. Adis Hrvačić i Dr Šeila Cilović Lagarija.

Vanjski ocjenjivači iskazali su visoko zadovoljstvo stanjem na Klinikama, kao i velikim brojem pisane standardizirane dokumentacije koja se primjenjuje u radu.