KCUS

Category: Neurološka klinika

  • OBILJEŽAVANJE DANA MULTIPLE SKLEROZE – POVEĆAN BROJ OBOLJELIH

    Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i ove godine obilježava Svjetski dan multiple skleroze (MS), imunološki posredovane inflamatorne i neurodegenerativne bolesti centralnog nervnog sistema.

    Podaci iz 2023.godine govore da je u svijetu 2,9 miliona ljudi oboljelih od ove bolesti, te da je učestalost obolijevanja u stalnom porastu. Svakog 30. maja u godini obilježava se Svjetski dan multiple skleroze u cilju podizanja svijesti, informisanja i edukacije opće populacije o ovoj bolesti, te pružanja podrške oboljelim.  

    VD šefica Klinike za neurologiju KCUS-a, prof.dr Selma Šabanagić-Hajrić pojašnjava da iako uzroci ove opake bolesti nisu u potpunosti shvaćeni i potvrđeni, smatra se da genetski faktori u kombinaciji sa faktorima okoline i imunološkim faktorima kontrolišu nastanak i napredovanje bolesti.

    „Nažalost, broj oboljelih od multiple skleroze u stalnom je porastu. Prevalenca na svjetskom nivou za 2020. godinu iznosi 35,9 na 100000 stanovnika, a incidenca 2,1/100.000 stanovnika godišnje. U zemljama sa visokom prevalencom ona se kreće i preko 300 na 100.000 stanovnima.  Odnos obolijevanja žena i muškaraca je u porastu od ranijeg odnosa 2:1, do trenutnog odnosa 4:1.  Zabilježen je trend stalnog porasta incidence i prevalence obolijevanja, što je  dijelom  rezultat boljih i efikasnijih metoda prikupljanja podataka, bolje i efikasnije dijagnostike i terapije,  uključivanja većeg broja zemalja u sistem prikupljanja podataka ali i produženje životnog vijeka oboljelih  i djelovanja različitih okolišnih faktora. Ova  bolest se naziva i bolest sa hiljadu lica zbog prisustva velikog broja različitih simptoma koji je karakterišu, uključujući smetnje vida, vrtoglavice, slabosti i trnjenja u rukama i nogama i cijelom tijelu, smetnje održavanja ravnoteže, kontrole sfinktera. Bolest ima karakteristične obrasce sa pogoršanjima (relapsima)  i poboljšanjima (remisijama) ali postoje i  rijeđi oblici kod kojih je prisutno progresivno pogoršanje od samog početka“ – kazala je prof.dr Šabanagić – Hajrić.

    Liječenje multiple skleroze je kompleksno i obuhvata tretman akutnih pogoršanja, specifičnu terapiju koja modulira tok bolest i tretman različitih simptoma.

    Sa razvojem specifične imunomodulirajuće terapije (DMT) i imunorekonstitucijske terapije (IRT) omogućeno je uspješno moduliranje toka bolesti kod velikog broja pacijenata, posebno u slučajevima ranog  započinjanja terapije što je jedan od najvažnijih ciljeva.

    Savremeni dijagnostički kriteriji, koji se zasnivaju na karakterističnoj kliničkoj slici te neuroradiološkoj i imunološkoj dijagnostici, uključujući analizu cerebrovaskularnog likvora, u potpunosti se  provode na Neurološkoj klinici  KCUS-a  što nam omogućava pravovremenu i preciznu dijagnozu bolesti u skladu sa svjetskim kriterijima. Rano dijagnosticiranje primjenom savremenih kliničkih i neuroradioloških kriterija kao i rano započinjanje specifične terapije su značajno promjenili  tok kao i osjećaj kontrole nad ovom teškom bolesti koja uzrokuje različite neurološke, psihičke i kognitivne smetnje a počinje najčešće u  mlađoj odrasloj i  najproduktivnijoj dobi života svake osobe“ – kazala je prof.dr Šabanagić – Hajrić.

    Na Neurološkoj klinici KCUS-a trenutno je na aktivnom liječenju specifičnom terapijom za multiplu sklerozu, koja se odobrava preko Federalnog Fonda solidarnosti, 430 pacijenata od ukupno 784 na nivou cijele Federacije Bosne i Hercegovine.

    U okviru obilježavanja Svjetskog dana multipleskleroze u Sali OJ NIR KCUS-a  biće upriličeno druženje s pacijentima i članovima njihovih porodica, s početkom u 12.00h.

                                                                                                      PRESS KCUS

  • Dodjela Certifikata o uspješno provedenom programu certifikacije i akreditacije OJ/Klinika u KCUS

    Dodjela Certifikata o uspješno provedenom programu certifikacije i akreditacije OJ/Klinika u KCUS

    Dana 04.10.2023.g. izvršena je dodjela Certifikata o uspješno provedenom programu certifikacije i akreditacije OJ/Klinika u KCUS. 

    Tom prilikom Certifikati su uručeni odgovornim osobama Klinika koje su u proteklom periodu uspostavile sistem kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, a što je potvrđeno vanjskom ocjenom od strane neovisnih auditora. Proces implementacije kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u KCUS traje duži period i ovo je samo potvrda velikog ulaganja menadžmenta i svih uposlenika u poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga. Ovaj proces se nastavlja u kontinuitetu  sa željom da budemo još uspješniji i bolji, te prepoznatljivi po kvalitetu od strane pacijenata.

    Klinike koje su certificirane i akreditirane su:

    Klinika za bolesti uha, grla, nosa sa hirurgijom glave i vrata

    Klinika za ortopediju i traumatologiju

    Klinika za kardiovaskularnu hirurgiju

    Klinika za torakalnu hirurgiju

    Klinika za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam

    Klinika za plućne bolesti i tuberkulozu

    Klinika za nefrologiju

    Klinika za hemodijalizu

    Klinika za neurologiju

    Disciplina za nauku i nastavu (OJ za kvalitet i sigurnost zdravstvenih usluga i OJ za nauku, nastavu i klinička ispitivanja)

  • KCUS obilježio Međunarodni dan epilepsije

    KCUS obilježio Međunarodni dan epilepsije

    Klinika za neurologiju KCUS danas je obilježila  Međunarodni dan epilepsije. Svakog utorka i četvrtka osoblje Klinike na Odjelu za neurofiziologiju je dostupno za konsultacije bolesnicima u cilju informisanja i približavanja problema ovoga oboljenja, te uklanjanja stigmatizacije pacijenata koji boluju od epilepsije.

    Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 50 miliona ljudi na svijetu boluje od epilepsije. Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja centralnog nervnog sistema, a obilježavanjem ovog datuma nastoje se smanjiti predrasude prema oboljelim od epilepsije. Uzroci epilepsije mogu biti brojni poremećaji centralnog nervnog sistema kao što su: infekcije, traume, tumori, bolest krvnih sudova, kongenitalne malformacije, degenerativne bolesti, metabolički poremećaji, moždani udar, intoksikacija i dr. Neki oblici epilepsija su tzv. idiopatske epilepsije koje često imaju nasljednu osnovu, odnosno nije pronađen nijedan uzrok ili oštećenje koje bi dovelo do epileptičkih napada.

    S obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 uzrokovanu virusom SARS-CoV-2 i dramatično promijenjene okolnosti u svim aspektima života, postavlja se pitanje uticaja pandemije na oboljele od epilepsije. Osim izloženosti samom virusu i mogućem razvoju infekcije, postoje i drugi indirektni načini na koje pandemija negativno utiče na psihološki status osoba oboljelih od epilepsije.

    Doc. dr. Amra Memić Serdarević, direktorica neuropsihijatrijske discipline KCUS, ističe da dosadašnja saznanja nisu pokazala povećani rizik za razvoj infekcije uzrokovane virusom SARS-CoV-2 osoba sa epilepsijom u odnosu na ostalu populaciju.

    Također je važna spoznaja da antiepileptička terapija ni na koji način ne dovodi do većeg rizika od pojave bolesti COVID-19, niti utiče na pogoršanje njene kliničke slike. Dovoljno je da se oboljeli od epilepsije striktno pridržavaju preporučenih mjera koje se odnose na ostalo stanovništvo, a u cilju sprečavanja nastanka i širenja infekcije. Od ranije je poznato da povišena tjelesna temperatura može uticati kao okidač za nastanak epileptičnog napada te se stoga preporučuje promptno regulisanje povišene tjelesne temperature. Bolest COVID-19, koliko je do sada poznato, ne dovodi do pogoršanja epilepsije“, navela je doc. dr. Memić Serdarević.

    Prema riječima prof. dr. Sebije Izetbegović, generalne direktorice KCUS, za vrijeme pandemije COVID-19, neuropsihijatrijska disciplina radila je u skladu sa naredbama Kriznog štaba KS i KCUS-a.

    Iako smo podnijeli najveći pritisak KCUS nikada nije prestajao s radom. Liječili smo sve Covid bolesnike i uporedo s tim nismo uskratili usluge najtežim bolesnicima u redovnom programu rada. Poduzete su sve mjere da se organizira rad shodno novonastaloj epidemiološkoj situaciji. U sklopu prostora Neurološke klinike napravljena je reorganizacija rada, prostora i kadra. Oformljen je Izolatorij Klinike za neurologiju za prijem COVID -19 pozitivnih bolesnika. Doprinos stručnjaka mentalnog zdravlja, zajedno s naporima ljekara, epidemiologa, infektologa i anesteziologa, te drugih specijalnosti, upravo kroz razumijevanje ljudskog ponašanja te pružanje psihološke pomoći i podrške, ključan je za globalni oporavak i jačanje otpornosti u zajednici“, rekla je prof. dr. Izetbegović.

                                                                                                                   KCUS