Klinički centar Univerziteta u Sarajevu obavještava javnost da je u protekla 24 sata u Klinici za infektivne bolesti pregledano 12 pacijenata sa kliničkom slikom koja upućuje na moguću infekciju leptospirozom. Niko od pregledanih pacijenata nije zadržan na bolničkom liječenju.
KCUS nastavlja pratiti situaciju i redovno ćemo o tome informisati javnost.
KCUS
U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u saradnji sa Verlab institutom u srijedu 28. maja 2025. godine održati će se Simpoziji „Personalizirana medicina i onkologija: Pioniri budućnosti“, sa početkom u 8:30 sati.
Agendu programa možete preuzeti na linku OVDJE
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu obavještava javnost da je u protekla 24 sata u Klinici za infektivne bolesti pregledano 11 pacijenata sa kliničkom slikom koja upućuje na moguću infekciju leptospirozom.
Jedan od pregledanih pacijenata zadržan je na bolničkom liječenju.
KCUS nastavlja pratiti situaciju i redovno ćemo o tome informisati javnost.
KCUS
ŽLIJEZDA LEPTIRASTOG OBLIKA OD VELIKOG ZNAČAJA ZA PRAVILNO FUNKCIONISANJE ORGANIZMA
U okviru obilježavanja Svjetske sedmice svjesnosti o bolestima štitnjače, u organizaciji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i JU Dom zdravlja KS, održana su stručna predavanja i podijeljeni informativni materijali o ključnim simptomima štitne žlijezde.
Štitnjača je važna endokrina žlijezda koja proizvodi hormone koji reguliraju različite funkcije u tijelu, poput metabolizma, rasta i razvoja. Problemi sa štitnjačom mogu uzrokovati različite simptome, ovisno o tome jesu li hormoni preniski (hipotireoza) ili previsoki (hipertireoza).
Prof.dr Amela Begić, šefica Klinike za nuklearnu medicinu KCUS-a u svom obraćanju medijima izrazila je zahvalnost na podršci ovogodišnjoj Kampanji, u čijem je fokusu žlijezda leptirastog oblika, od izuzetnog značaja za čovjeka, jer učestvuje u mnogobrojnim funkcijama i potpomaže funkcionalnost organizma u cjelini.
„Štitna žlijezda funkcioniše u jednom složenom sistemu povezanosti sa višim centrima, korom mozga, hipotalamusom, hipofizom kao i perifernim tkivima. Kada govorimo o funkcionalnim promjenama, one se dijele u dvije kategorije, i to hipofunkcionalna i hiperfunkcionalna stanja. Istina, nisu rijetke ni kombinacije funkcionalno-morfoloških promjena. Kada prolazim kroz sjećanja, zapravo moja prva iskustva kao ljekara bila su i vezana za štitnu žlijezdu. I reći ću da bolest ponekad počinje postepeno, osobito hipotiroza u odraslih. Dogodi se da bude i dugo neprepoznata kako od strane onoga kome se događa, tako i od strane okoline. Kao i druga oboljenja, simptomi bolesti štitne žlijezde mogu biti vrlo nespecifični, mogu zavarati, imitirati druga oboljenja i biti udruženi sa drugim oboljenjima“ – navela je prof.dr Begić.
Prof. dr Begić ističe da savremene dijagnostičke metode danas u mnogome olakšavaju uspostavljanje rane dijagnoze, pogotovo u dijelu funkcionalnih promjena, gdje je laboratorijska dijagnostika od izuzetnog značaja. Posebno je naglasila značaj timskog rada, odnosno multidisciplinarni pristup u liječenju, te poručila da bolest u širokom smislu riječi nije kraj, već borba koja treba da rezultira pobjedom.
Prof. dr Lutvo Sporišević, direktor Centra za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo naglasio je da je Svjetska sedmica svjesnosti o
bolestima štitnjače odličan podsjetnik na značaj koji štitna žlijezda ima u funkcionisanju organizma, te shodno tome i primjeni preventivnih mjera.
„Štitna žlijezda ima svoj značaj još i kod novorođenog djeteta, a već po rođenju u porodilištu se u prvih prvih nekoliko dana uradi jedan screening kojim se utvrđuje da li beba ima prijerođenu, urođenu ili konatalnu hipoterozu. U slučaju da se na vrijeme ne otkrije ova bolest tokom prva tri mjeseca života bebe, ta beba će imati neke poremećaje mentalne usporenosti, poremećaje rasta i razvoja, a pravovremenim screeningom, pravovremenom terapijom, mi ćemo dobiti jedan dobar razvoj. Simptomi oboljenja štitnjače su vrlo suptilni, specifični i često nas zavaravaju, a najčešći su hroničan umor, neobjašnjen dobitak ili gubitak težine, poremećaj pažnje, koncentracije, nervoza, znojenje dlanova, nepodnošenje toplote, hladnoće i mnogi drugi simptomi. Najbolja prevencija oboljenja je održavanje zdravog stila života, balansirana ishrana koja je bogata voćem i povrćem, koja je bogata mikronutrijinetima, željezom, cinkom, selenom, vitaminom D, ishrana koja je po tipu mediteranske ishrane orašastim plodovima, voćem, povrćem, sjemenkama itd. „ – kazao je prof.dr Sporišević.
Prim.dr.sci.med Sanko Pandur, V.D. direktor Discipline za nauku i nastavu KCUS-a naglasio je da štitna žlijezda s razlogom nosi taj naziv, jer je štit čitavog tijela.
„Mi živimo u vremenu osiromašenja nutritijentima naše hrane i naših pića. Jedno od siromaštava jeste siromaštvo joda u hrani i piću. To vrlo podmuklo dovodi do promjena u funkcioniranju štitne žlijezde i njenom smanjenom radu. U Federaciji BiH danas imamo 28.500 oboljelih od bolesti štitne žlijezde. Indeks neotkrivenih je 1 na prema 3. Dakle, shodno ovim podacima, to nije 28.500, a to je skoro 100.000. Češće obolijevaju žene nego muškarci i to, ono što je loše, u najproduktivnijoj ljudskoj dobi između 20. i 64. godine. Indeks poremećaja funkcije štitne žlijezde kod žena je 5 do 20%. To je ogroman broj. Ako k tomu pridružimo reproduktivni period žene, poremećaj funkcije štitne žlijezde može se reperkutirati i na potomstvo. Najčešći karcinom u endokrinom sistemu je karcinom štitne žlijezde. Pozitivno kod ove ružne bolesti je što imamo razvijenu dijagnostiku za rano otkrivanje, što značajno olakšava liječenje i doprinosi pozitivnom ishodu“ – izjavio je prim.dr.sci.med Pandur.
PRESS KCUS-a
U periodu od 22. do 25. maja 2025. godine, u prostorijama Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), prof. dr. Konstantinos Papadopoulos, šef Echolaba Interbalkan Medical Center iz Soluna (Grčka), održao je niz stručnih predavanja i radionica za uposlenike KCUS-a. Edukacija je obuhvatila uposlenike Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju, Klinike za bolesti srca, krvnih sudova i reumatizam, kao i Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“.
Prof. dr. Papadopoulos spada u vodeće stručnjake u oblasti 4D transtorakalnog i transezofagealnog ultrazvuka srca, a njegova posjeta je bila usmjerena na unapređenje znanja i vještina medicinskog osoblja KCUS-a, u skladu sa najnovijim dostignućima u kardiološkoj dijagnostici.
Kako je istakla dr. Lejla Divović Mustafić sa Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju, edukacija je organizirana uz podršku Discipline za nauku i nastavu (NIR), kao i v. d. generalne direktorice prof. dr. Hajrije Maksić.
„Prof. dr. Papadopoulos je predavanja i radionice održao u prostorijama Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju, te NIR-a. Napretkom slikovnih metoda u kardiologiji, pojavila se potreba za dodatnim usavršavanjem i sticanjem novih vještina naših ljekara, s ciljem pružanja što kvalitetnije i adekvatnije brige za pacijente. Posebnu zahvalnost dugujemo kompaniji General Electric, koja je kao partner podržala realizaciju ovog projekta“, naglasila je dr. Divović Mustafić.
Dr. Divović Mustafić je dodala da se očekuje da će ova edukacija doprinijeti daljem unapređenju saradnje i otvoriti nove mogućnosti za stručni razvoj osoblja KCUS-a.
Prof. dr. Papadopoulos je izjavio da mu je velika čast što je pozvan da posjeti KCUS i da je imao priliku održati niz radionica za medicinsko osoblje.
„Moja posjeta je fokusirana na edukaciju u oblasti 3D ultrazvuka srca, kao i na pregled pacijenata, što predstavlja kombinaciju teorijskog i praktičnog rada. Također, održali smo radionice koje su se bavile interesantnim kliničkim slučajevima uz primjenu 3D ultrazvuka. Smatram da ljekari KCUS-a posjeduju veoma visok nivo znanja, ali je neophodno unaprijediti dijagnostičku opremu. KCUS je mjesto gdje se izvode brojni složeni kardiohirurški zahvati, te je zbog visokog standarda ljekara potrebna savremenija tehnologija. Veoma sam zadovoljan kvalitetom diskusija i razmjenom iskustava sa vašim stručnjacima, te sam uvjeren da se nalazite na zavidnom nivou u evropskim okvirima“, rekao je prof. dr. Papadopoulos.
Na pitanje o usklađenosti rada ljekara KCUS-a sa evropskim standardima, prof. dr. Papadopoulos je potvrdio da osoblje KCUS-a prati evropske smjernice.
KCUS
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu obavještava javnost da je u protekla 24 sata u Klinici za infektivne bolesti pregledano pet pacijenata sa kliničkom slikom koja upućuje na moguću infekciju leptospirozom.
Jedan od pregledanih pacijenata zadržan je na bolničkom liječenju.
KCUS nastavlja pratiti situaciju i redovno ćemo o tome informisati javnost.
KCUS
U skladu sa pravosnažnom i izvršnom Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 812872 19 P od 24.09.2021.godine, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu upućuje javno izvinjenje tužiteljima N. S., Amini Smajlović i Denisu Smajloviću, zbog povrede prava na privatnost objavama povjerljivih informacija u Saopćenjima za javnost KCUS od 18. novembra 2019. godine i od 20. novembra 2019. godine.
KCUS
The diagnostics company Gradientech and their distributor Biomedica Medizinprodukte, announces the successful installation of QuickMIC® systems for ultra-rapid antibiotic susceptibility testing (AST) at the Clinical Microbiology laboratoy of the Clinical Center University of Sarajevo.
More information can be found at the website:
Klinika za onkologiju na listi ima 89 citostatika, od kojih nedostaju sljedeći citostatici:
· Tamoxifen tbl.
· Erlotinib tbl.
· Irinotekan amp.
· Oxaliplatin amp.
· Carboplatin amp.
· Blastomat tbl a 20 mg.
KLINIKA ZA ONKOLOGIJU
Klinika za psihijatriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) obilježila je 24. maj Svjetski dan Shizofrenije. Ova bolest je jedna od najvažnijih mentalnih bolesti, kako zbog svoje učestalosti, tako zbog svoje misteriozne i devastirajuće prirode. Niti jedan duševni poremećaj nije više obavijen velom misterije, straha i nerazumijevanja kao shizofrenija i kroz istoriju je prate mnoge zablude, mitovi, netačne informacije, predrasude, štetna vjerovanja i stavovi.
Prema riječima prof. dr. Gorane Sulejmanpašić, šefice Klinike za psihijatriju, obilježavanjem Svjetskog dana shizofrenije, 24. maja, se želi senzibilizirati javnost i podići svijest o ovoj bolesti od koje pati jedan posto populacije i uz koju se veže strahovita društvena stigma. Od svih bolesti jedino su stigmatizirane duševne bolesti i oboljeli od AIDS-a, a od duševnih bolesnika najveću stigmu nose oboljeli od shizofrenije, predstavljajući jednu od najmarginaliziranijih, najranjivijih i najnezaštićenijih grupa društva.
Ističe da naziv bolesti ima svoj korijen u grčkim riječima “schizo”-cijepam i “frenos”-duša, um. Prema tome naziv shizofrenija označavao bi rascjep, duše, rascjep uma. Osobe koje žive sa ovom bolešću okolina smatra opasnim, nesposobnim za samostalan život, lijenima, neizlječivima, nepredvidljivima. Tek u malom broju slučajeva shizofrenija je povezana s nasiljem i to uglavnom kod neliječenih pacijenata.
“Nažalost, prisutna je i samostigmatizacija, odnosno jedan broj oboljelih se može složiti sa stereotipom da nije sposoban brinuti se o sebi, biti samostalan, što dovodi do gubitka samopoštovanja, samopouzdanja, inicijative, vjere u oporavak, povlačenja od društva. Određeni broj oboljelih i ne traži posao, ne reintegrira se u društvo zbog samostigmatizacije i straha od diskriminacije. Neophodno je da svako ko stigmatizira i osuđuje razmisli o vlastitim predrasudama prema oboljelom i njegovoj porodici, da pruži ruku pomoći, a institucije i politika daljnjim razvojem programa nastoje premostiti jaz što ga ova bolest donosi, kao i mediji koji će o tome izvještavati. U proces liječenja je potrebno utkati nadu i optimizam u oporavak, i vrijeme je da počnemo misliti o onima koji pate, jer se može reći da je psihijatrija nastala zbog shizofrenije i kao odgovor na shizofreniju. Da ne postoji shizofrenija ne bi postojali psihijatri, niti psihijatrija”, navela je prof. dr. Sulejmanpašić.