Author: Damir Kadric

U periodu 08.-10.11.2024.g. održan je šesti po redu Bioetički simpozijum sa međunarodnim učešćem, pod nazivom “Bioetika i dijete”. Simpozijum je organiziran od strane Bioetičkog društva u BiH koje egzistira od 2006.g., a ove godine ponovo je, nakon duže vremenske pauze, pokrenut rad društva sa tematskim promišljanjem i dijalogom o brojnim bioetičkim pitanjima razvoja djeteta u savremenom bosanskohercegovačkom društvu.

Svečano otvaranje Simpozijuma održano je 08.11.2024.g  u Hotelu “Holiday” Sarajevo. Na otvaranju Simpozijuma prisutnima su se obratili: prim.dr Fahrudin Braco Kulenović, dugogodišnji aktivni član Bioetičkog društva u BiH, Fra Mirko Majdančić u ime prof.dr.fra Velimira Valjana, jednog od prvih osnivača društva,  Dr Erwin Cooreman Šef Regionalnog ureda SZO /WHO u BiH i Prof.dr Amer Ovčina u svojstvu novoizabranog predsjednika Bioetičkog društva u BiH.

Svečano otvaranje Simpozijuma, uljepšano je prigodnim kulturnoumjetničkim programom u kome su nastupili: Ritter ethno ansambl Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Viteza, te  samostalni izvođač Hamza Bajraktarević, fra Mirko Majdančić, Gordana Erkić i Asja Ovčina.

Na simpozijumu se okupilo 26 predavača koji potiču iz naučno-obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih djelatnosti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, tematizirajući probleme razvoja djeteta iz oblasti medicine, zdravstva, teologije, filozofije, sociologije, kriminalistike, biotehnologije i drugih nauka. Gosti skupa, članovi udruženja, pozvani radnici u javnom zdravstvu, u ministarstvima odgovornim za obrazovanje, novinari i studenti, njih više od 50 imali su priliku učestvovati u debatama i diskusijama o brojnim aspektima razvoja djeteta.

U skupu je razgovarano o  značaju  odgovornosti za djeci, jačanju uloge majčinstva, pravima djece, značaju zdravstvenog procsvjećivanja porodica, romskoj djeci, sistemskom rješavanju osoba sa intelektualnim poteškoćama, muzici i uticaju muzike na razvoj i zdravlje djece, ulozi medicinskih sestara u podršsci porodici i zajednici, bioetičkim dilemama u prenatalnoj dobi, sigurnosti djece, značaju vakcinacije, bioetičkim dilemama u vezi sa  reanimacijom prematurusa, palijativnog zbrinjavanja djece, te bioetičkim dilemama u dječijoj neurologiji.

Ovaj događaj je bio posebno značajan za razvoj nauke, razvoj novih stratetegija za jačanje zdravlja djece i porodice, kao i za poticaj na partnerstvo i aktivnu participaciju cjelokupnog društva i društvene zajednice.

Skupu je prisustvovalo 150 učesnika.

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu obilježen je Svjetski dan dijabetesa /šećerne bolesti/ koji se po kalendaru Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation- IDF) obilježava 14. novembra.

U okviru ovog događaja u sali Instituta za naučno istraživački rad i razvoj KCUS-a, prof.dr Ismana Šurković sa Klinike za endokrinologiju i dijabetes održala je predavanje na temu „Diabetes mellitus: Globalna narastajuća epidemija“, kojem su prisustvovali ljekari i medicinsko osoblje KCUS-a.

Obilježavanje Svjetskog dana dijabetesa vrši se u cilju podizanja svijesti građana, ukazivanja na značaj preventivnih pregleda, te pridržavanja zdravog načina ishrane i života uopće.

Međunarodna dijabetička fondacija u svom Atlasu dijabetesa iz 2021. godine  izvjestila je  da 10.5% (otprilike 537 miliona) odrasle populacije u dobi od 20 do 79 godina ima dijabetes, a gotovo polovina njih nije svjesna da živi sa tim stanjem.

Projekcije IDF-a pokazuju da će jedna od osam odraslih osoba (otprilike 783 miliona) živjeti s dijabetesom, što je povećanje od 46% do 2045. godine.

Šećerna bolest je najčešća hronična endokrina bolest. Glavno obilježje ove bolesti je povišen nivo šećera u krvi, što dugoročno oštećuje male krvne žile u svim organima, ali najznačajnije posljedice ostavlja na krvnim žilama srca, mozga, bubrega, oka i ekstremiteta.

Od šećerne bolesti može oboljeti bilo ko. Iako se dijabetes tip 2, koji u prosjeku čini oko 90% oboljelih najčešće javlja u odraslih, on sve češće postaje problem i u mlađim dobnim grupama.

Faktori koji mogu povećati rizik od razvoja šećerne bolesti su:

• Prekomjerna tjelesna težina (80% osoba sa šećernom bolešću tip 2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu);
• Starost (u dobi iznad 40 godina učestalost šećerne bolesti raste);
• Nedostatak fizičke aktivnosti;
• Nasljedni faktori;
• Pojava dijabetesa u trudnoći;
• Smanjena tolerancija glukoze;
• Dugotrajna izloženost stresu.

Najučestaliji simptomi šećerne bolest su:

• Žeđ i suhoća usta;
• Učestalo mokrenje;
• Gubitak težine;
• Pojačana glad;
• Umor i iscrpljenost;
• Zamućenje vida;
• Trnci u stopalima;
• Sporo zarastanje rana uz učestale infekcije.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu posjetio je eminentni kardiolog iz UKC Ljubljana (Slovenija) prof.dr Zlatko Fras, koji je u Institutu za naučnoistraživački rad i razvoj KCUS-a održao predavanje na temu „Rana dijagnoza zatajenja srca i vrijednosti NT-proBNP-a“.

 Prof.dr Fras je medicinski direktor Internog odjela UKC Ljubljana, predsjedavajući Nacionalnog programa za primarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti i predsjednik Slovenskog kardiološkog društva.

Predavanju su prisustvovali ljekari i medicinsko osoblje KCUS-a, a isto je od velikog značaja  u ranoj dijagnostici i prevenciji srčanih oboljenja.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, od kojih prema statistikama godišnje umire više od 17 miliona ljudi.

U okviru predavanja prof. dr Fras ukazao je na značaj srčanih markera, s posebnim akcentom na NT-proBNP, u ranom dijagnosticiranju srčanih oboljenja.

NT-proBNP je biomarker koji se oslobađa iz srčanog mišića kao odgovor na promjene u pritisku i opterećenju srca. Povišen nivo NT-proBNP su često je povezan sa srčanim zatajenjem.

Test se koristi za dijagnosticiranje srčanog zatajenja kod pacijenata sa simptomima kao što su otežano disanje, umor i zadržavanje tečnosti u organizmu.

NT-proBNP se koristi i za praćenje učinkovitosti liječenja srčanog zatajenja.

Smanjenj nivo NT-proBNP ukazuje na poboljšanje srčane funkcije i uspješnost terapije, dok visok nivo NT-proBNP ukazuje na veći rizik od komplikacija povezanih sa srčanim zatajenjem.

Važno je napomenuti da NT-proBNP nije specifičan samo za srčano zatajenje i može biti povišen u drugim stanjima, uključujući akutne koronarne sindrome, hipertenziju, plućne embolije i teške infekcije.

AKCENAT NA PODIZANJU SVIJESTI O ZNAČAJU DONIRANJA ORGANA I VAŽNOSTI PRIKLJUČENJA EUROTRANSPLANT-u

U Velikom amfiteatru Kliničkog centru Univerziteta u Sarajevu uspješno je održan Simpozijum pod nazivom „Imamo donore – Imamo transplantacije“.

Simpozijum je održan u organizaciji KCUS-a, Donorske mreže BiH, Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata u FBiH, a ovom značajnom naučnom skupu prisustvovali su ministrica Civilnih poslova BiH, Dubravka Bošnjak, ministar zdravstva KS, prim.mr.sci.dr.med Enis Hasanović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Saša Magazinović, predsjednica Donorske mreže BiH, prof.dr Halima Resić, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH, Tomislav Žuljević, direktorica Centra za transplantacijsku medicinu pri Federalnom ministarstvu zdravstva, Olivera Tadić,  direktor Opće bolnice „Prim.dr Abdulah Nakaš“, prof.dr Ismet Gavrankapetanović, stručnjaci iz oblasti transplantacijske medicine, ljekari i medicinsko osoblje, kao i ostale brojne zvanice. Simozij  je otvorila i prisutne pozdravila VD Generalna direktorica KCUS-a, prof. dr Hajrija Maksić.

Ministrica civilnih poslova BiH, Dubravka Bošnjak  naglasila je važnost podizanja svijesti o doniranju organa, te istakla da broj pacijenata koji čekaju transplantaciju kontinuirano raste, dok broj dostupnih organa ostaje nedostatan. Ukazala  je da ova situacija zahtijeva hitno djelovanje i stručnu podršku svih nas.

Prisutnima se obratila i direktorica Centra za transplantacijsku medicinu pri Federalnom ministarstvu zdravstva Olivera Tadić, koja je pohvalila organizaciju ovog naučnog skupa, te istakla da Federalno ministarstvo zdravstva kontinuirano provodi aktivnosti u cilju unapređenja programa transplantacije u Federaciji BiH, s posebnim akcentom na unapređenju donorskog programa.

Tadić je naglasila da je pristupanje Eurotransplantu jedan od prioriteta ovog ministarstva, ali da prije svega moramo raditi na stvaranju uvjeta koji će našim građanima omogućiti pravovremeno i kvalitetno liječenje transplantacijom u zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH, a što će omogućiti da nas zemlje regije i međunarodne organizacije prepoznaju kao ravnopravnog partnera.

Prof. dr Halima Resić  istakla je da je za promociju donorstva organa u BiH ključno razviti svijest porodica da daju saglasnost za doniranje kada nastupi moždana smrt.

„Neophodno je educirati porodice o takvim situacijama, te usmjeravati što više mladih u transplantacionu medicinu kako bismo imali dovoljno kadrova u toj oblasti. Za pristupanje naše zemlje međunarodnoj organizaciji za poticanje i koordinaciju transplantacije organa Eurotransplant potrebno je da imamo 10 donora na milion stanovnika,  a sada ne znamo koliko ih imamo“ – izjavila je prof.dr Resić.

Šef Klinike za nefrologiju KCUS-a prof. dr. Damir Rebić izjavio je da samo na osnovu povećanja broja kadaveričnih transplantacija, odnosno presađivanja organa sa preminule osobe na živu, možemo računati da se razvija transplantacioni program u BiH.

„Ove godine, prvi put u KCUS-u je uspostavljena ravnoteža između broja kadaveričnih transplantacija i transplantacija živih srodnih ili živih nesrodnih. Potrebno je  uspostavljanje sistema u kojem svaka disciplina ima svoj zadatak u datom trenutku ali i širenje na što veći dio BiH kad su u pitanju eksplantacione bolnice“- kazao je prof.dr Rebić.

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Saša Magazinovićrekao je da su uloženi značajni napori kako bi došlo do jednoglasne odluke u Parlamentu da BiH krene prema članstvu u Eurotransplantu, što je politika dugo kočila.

Istakao je da on konstantno vrši pritisak na institucije da taj postupak ide što je brže moguće kako bi postali dio porodice evropskih zemalja koje imaju mogućnost razmjene organa.

Na karju je naglašeno je da Bosna i Hercegovina ima potencijal za pridruživanje Eurotransplantu, međunarodnoj organizaciji koja podržava saradnju u darivanju i razmjeni organa među zemljama članicama.