Na Klinici za radiolologiju KCUS-a, prvi put u našoj zemlji, izvedene su procedure sklerozacije kompleksnih arterio – venskih, kapilarno venskih i limfatičnih malformacija područja glave i vrata.
Procedure su izveli članovi Interventnog tima radiologa doc.dr Deniz Bulja, dr.Odej Ali Abud, dr.sci.med Haris Kurić i dr.sci.med Muris Bečirčić.
„Uradili smo zahvate kod pet mladih pacijenata, starosti od 13 do 38 godina, sa ekstenzivnim kompleksnim, dijelom mutilirajućim, malformacijama glave i vrata. Ranije su pacijenti kojima je neophodan tretman sklerozacije izmještani u referentne centre u inostranstvu, što od sada više neće biti slučaj. Izmještanje na liječenje izvan BiH, osim finansijskih izdataka, sa sobom nosi i dodatni stres, kako kod pacijenata tako i kod članova porodice. S toga aktivno radimo na stručnom usavršavanju i edukacijama, u cilju širenja postojeće liste usluga, čime nastojimo u potpunosti prekinuti ovu praksu“ – kazali su članovi tima.
Superviziju nad izvođenjem tretmana vršio je eminentni regionalni ekspert iz ove oblasti, dr. Danijel Cvetko iz Kliničke bolnice Dubrava, R.Hrvatska. U svrhu edukacije procedurama je prisustvovao i dr. Ilija Tadić zaposlen na Zavodu za radiologiju, UKC RS-a.
„Svi pacijenti bili su hospitalizirani na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju, s obzirom da je za uspješan tretman i liječenje neophodan multidisciplinarni pristup. Zahvaljujemo se kolegama s Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju, na čelu sa prof.dr Almirom Derviševićem koji su pratili uspješno izvođenje procedura“ – istakli su iz Interventnog tima radiologa.
Obavještavamo javnost da je, prema najnovijoj Stanford listi koju je objavio Elsevier, prof. dr. Emina Kasumagić-Halilović, šefica Klinike za kožne i venerične bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), prepoznata kao jedan od 2% najcitiranijih naučnika u svijetu za prethodnu godinu. Ova prestižna rang lista temelji se na kompozitnom indeksu citiranosti za jednogodišnji period.
Scopus, renomirana bibliografska i citatna baza podataka, javno je dostupna i pruža standardizovane informacije o citatima, h-indeksu, hm-indeksu prilagođenom koautorstvu, citatima radova na različitim pozicijama autora i kompozitnom indikatoru (c-score), kojim upravlja Elsevier. Na temelju metaanalize, c-score se izračunava algoritmom koji integriše sva naučna istraživačka polja, rangirajući istraživanja u svim disciplinama unutar Scopus baze podataka.
Ovaj kompozitni indeks identificira 2% najboljih i najutjecajnijih svjetskih naučnika, uzimajući u obzir istraživanja u svim naučnim poddisciplinama. Parametri koji se razmatraju pri određivanju c-indeksa uključuju:
Ukupan broj primljenih citata (NC),
Hirschov indeks primljenih citata (H),
Schreiberov koautorstvo, odnosno Hm indeks prilagođen za koautorske citate,
Ukupan broj citata radova na kojima je naučnik samostalni autor (NCS),
Ukupan broj citata radova na kojima je naučnik jedini ili prvi autor (NCSF),
Ukupan broj citata radova na kojima je naučnik pojedinačni, prvi ili posljednji autor (NCSFL).
Kompozitni indeks citiranja izuzima samocitate i koristi frakcijsku modifikaciju h-indeksa. Godišnji c-index za 100.000 najboljih naučnika iz različitih disciplina javno se objavljuje i reflektira rezultate za prethodnu godinu. Podaci se prezentiraju sa i bez samocitata, uz omjer citiranosti prema citiranim radovima.
Prof. dr. Emina Kasumagić-Halilović prepoznata je kao izuzetan naučnik u oblasti dermatovenerologije, čime je još jednom potvrđeno njeno značajno mjesto u svjetskoj naučnoj zajednici.
Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo i ministar Enis Hasanović, te uposlenici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu duboko su potreseni stravičnom tragedijom koja se dogodila u Kočanima, Sjeverna Makedonija, gdje je u požaru život izgubilo 59 ljudi.
U ovom teškom trenutku, izražavamo iskrenu sućut porodicama i prijateljima stradalih, kao i svim ljudima Sjeverne Makedonije. Naše misli i podrška su sa svima onima koji su pogođeni ovom tragedijom.
Kanton Sarajevo i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu su spremni pružiti svu moguću pomoć. Tu smo da pružimo podršku u obliku slanja medicinskih timova koji su na raspolaganju, kao i prijema pacijenata u Klinički centar.
Ministar zdravstva Kantona Sarajevo već je kontaktirao Ambasadu Sjeverne Makedonije u Sarajevu, kako bi se prenijele odgovarajuće i relevantne informacije. Također, obaviješteni su ministar zdravstva S. Makedonije i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, kako bi svi bili upućeni da su naši zdravstveni kapaciteti na raspolaganju onima kojima je pomoć potrebna.
U ovim teškim trenucima, pružanje pomoći i solidarnost su naš prioritet, te stojimo uz naše prijatelje iz Sjeverne Makedonije i činimo sve što možemo kako bismo ublažili posljedice ove nesreće.
Trenutno se na listi čekanja za uslugu PET/CT nalaze 234 pacijenta s područja Federacije BiH. Očekujemo vrlo brzo odgovor Ureda za razmatranje žalbi (URŽ), shodno kojem ćemo izvršiti nabavku nedostajućeg reagensa FDG 18.
Klinika za nuklearnu medicinu KCUS-a će po dobijanju reagensa FDG 18 reorganizirati rad i poduzeti sve moguće aktivnosti, kako bismo u što kraćem roku pružili PET/CT uslugu svim pacijentima koji se trenutno nalaze na listi čekanja.
Okruglim stolom na temu „Jaki bubrezi“ u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu obilježen je Svjetski dan bubrega. Tim povodom emitovan je kratki edukativni film, te su održana stručna predavanja s posebnim akcentom na prevenciju i praćenje riziko faktora nastanka bubrežnih oboljenja.
Prisutnim ljekarima i medicinskom osoblju obratili su se direktorica Dijagnostičkih disciplina KCUS-a prof.dr Sabina Prevljak, u svojstvu zamjenice VD Generalne direktorice, direktor Discipline za nauku i nastavu, prim.dr Sanko Pandur, šef Klinike za nefrologiju KCUS-a i predsjednik Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u Bosni i Hercegovini, prof.dr Damir Rebić i šefica Klinike za hemodijalizu, prim.dr Amela Bećiragić, doc.dr Aida Hamzić – Mehmedbašić i prim.dr.sci.med Aida Ćorić. Prof.dr Sabina Prevljak istakla je da je KCUS otvoren za svaki vid saradnje i aktivnosti koje doprinose jačanju svijesti o prevenciji bubrežnih i drugih oboljenja, kao i značaju doniranja organa.
„Danas smo ovdje kako bismo dali doprinos jačanju svijesti o bubrežnim oboljenjima, s posebnim akcentom na moguće riziko faktore. Danas smo ovdje i da izrazimo našu podršku i solidarnost svim oboljelim ali i članovima njihovih porodica, sa kojima zajedno prolaze sve nedaće na putu do izliječenja. Nažalost, u našoj zemlji još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o doniranju organa. Klinički centar ima spremne stručne multidisciplinarne timove, medicinsku opremu i sve uslove za izvođenje transplantacija. Problem je nedostatak organa, odnosno donora. Ovo je pitanje na kojem svi zajedno moramo raditi mnogo više“ – kazala je prof.dr Pevljak.
Prema projekcijama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), hronična bolest bubrega 2040.godine će biti peti uzrok smrti u svijetu, što će predstavljati globalni problem očuvanja ukupnog zdravlja.
Prof.dr Damir Rebić istakao je da veliki broj pacijenata godinama živi sa nekim od bubrežnih oboljenja, a da toga nisu ni svjesni. Zvanična istraživanja govore da tek 10% bubrežnih bolesnika zna da ima hroničnu bolest bubrega.
„Određena bubrežna oboljenja ne daju nikakve simptome, sve do kasnog stadija kada bubrezima počinje zatajivati funkcija. Moguće je da pacijent ima samo 10% djelotvornog bubrega kada se pojave prvi simptomi. S toga je od neprocjenjivog značaja prevencija i zdrav način života. Udruženje ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u Bosni i Hercegovini zajedno sa Klinikom za nefrologiju KCUS-a i ostalim nefrološkim centrima u našoj zemlji aktivno radi na podizanju svijesti o značaju prevencije nastanka bubrežnih oboljenja, kroz zdrave životne navike i redovne ljekarske kontrole“ – izjavio je prof.dr Rebić.
U proteklih 18 mjeseci, Klinika za nefrologiju KCUS-a napravila je značajan iskorak u razvoju programa transplantacije bubrega, sa uspješnih 27 transplantacija bubrega. Realiziran je i program edukacije i stručnog usavršavanja osoblja, te je uspostavljena saradnja sa eminentnim transplantacionim centrima Evrope.
Prema riječima šefice Klinike za hemodijalizu KCUS-a, prim.dr Amele Bećiragić na Klinici za hemodijalizu KCUS-a zbrinjavaju se pacijenti u terminalnom stadiju hronične bubrežne bolesti i pacijenti sa akutnom bubrežnom ozlijedom, te se pruža usluga liječenja plazmaferezom. Dijalize se rade u četiri smjene, na 57 hemodijaliznih aparata.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) obavještava pacijente i javnost da se dijagnostička procedura PET/CT do daljnjeg neće moći realizovati zbog nedostatka reagensa 18 FDG, koji je neophodan za izvođenje ove pretrage. Iako je aparat PET/CT potpuno funkcionalan i spreman za rad, nabavka reagensa trenutno je obustavljena zbog žalbenog postupka koji je u toku u Uredu za razmatranje žalbi (URŽ).
Kako bi pacijentima osigurali kontinuitet u dijagnostici i liječenju, pretraga PET/CT se može obaviti u regionalnim medicinskim centrima u Bosni i Hercegovini, uz mogućnost refundiranja troškova uz:
Potvrdu Klinike KCUS-a da se procedura trenutno ne može obaviti;
Račun iz ustanove u kojoj je pregled obavljen;
Nalaz PET/CT pregleda.
KCUS ostaje posvećen pružanju najbolje moguće zdravstvene zaštite pacijentima i poduzima sve neophodne korake kako bi se problem što prije riješio.
O svim daljim informacijama javnost će biti blagovremeno obaviještena.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) 13. marta obilježava Svjetski dan bubrega. Tim povodom će se u OJ za nauku i nastavu (NIR-u) organizovati okrugli sto na temu „Jaki bubrezi“. O ovoj značajnoj temi govoriti će u svojstvu zamjene v.d. generalne direktorice prof.dr. Sabina Prevljak, v.d. direktorica dijagnostičkih disciplina, prim.dr.sc.dr. Sanko Pandur, v.d. direktor discipline za nauku i nastavu, prof. Damir Rebić, šef Klinike za nefrologiju, prim. dr. sci. med. Amela Bećiragić, v.d. šefica Klinike za hemodijalizu, doc.dr. Aida Hamzić-Mehmedbašić i dr.sci. med. Aida Ćorić.
Prema zvaničnim podacima u KCUS, hemodijaliza još uvijek najzastupljeniji vid nadomještanja bubrežne funkcije širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Zvanični podaci iz Renalnog registra BiH ukazuju na stalni porast ukupne dijalizne populacije iz godine u godinu (2002. godine. bilo je 1687 pacijenata, a 2023. godine čak 2453 pacijenta).
Prim. dr.sci med. Amela Bećiragić, v.d. šefica Klinike za hemodijalizu ističe da pravovremeno javljanje ovih pacijenata nefrologu je još uvijek neadekvatno u našoj zemlji i znatan broj pacijenata starijih od 65 godina prvi put vidi nefrologa na početku dijaliznog tretmana. Klinika za hemodijalizu KCUS je najveći dijalizni centar u BiH tj. centar sa najvećim brojem hemodijaliznih pacijenta na jednom mjestu u regionu, a i svijetu (prema nama dostupnim podacima).
„Iz godine u godinu kvalitet dijaliznog tretmana u BiH je poboljšan, a rezultat je procent mortaliteta dijaliznih pacijenata, i u evropskim je granicama (12,1%). Najveći uzrok smrtnosti dijaliznih pacijenta su kardiovaskularna oboljenja jer pacijenti na dijalizi imaju čaki 20% veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na opću populaciju. Na Klinici za hemodijalizu KCUS trenutno na hroničnom programu hemodijalize imamo osam pacijenta koji su preko 20 godina na dijalizi“, rekla je prim. dr.sci med. Amela Bećiragić.
Dodaje da je u cilju unapređenja liječenja dijaliznih pacijenta potrebno uvesti tzv.kućne i noćne dijalize koje se još uvijek ne rade u BiH, a što je trend u razvijenim zemljama čime bismo doprinjeli još većem zadovoljstvu naših pacijenata.
Iz Klinike za nefrologiju navode da je ove godine pokrenuta globalna inicijativa prevencije bubrežne bolesti. Prema projekcijama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), hronična bolest bubrega 2040.godina će biti, sa sadanšnjeg desetog mjesta, peti uzrok smrti u svijetu, što će predstavljati globalni problem očuvanja ukupnog zdravlja.
„U proteklih 18 mjeseci, Klinika za nefrologiju KCUS je uradila ogroman iskorak u razvoju programa transplantacije bubrega, sa realizovanih 27 transplantacija bubrega. Ostvareni su značajni pomaci u edukaciji osoblja i uspostavljena je saradnja sa eminentnim transplantacionim centrima Evrope“, naglasio je prof. dr. Damir Rebić.
On je istako da je pokrenut cijeli niz aktivnosti u cilju prevencije hronične bubrežne bolesti, te će se tim povodom 4. i 5.aprila 2025.godine održati Škola nefrologije pod nazivom „Prevencija hronične bubrežne bolesti“ u organizaciji Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju BiH, Udruženja ljekara porodične medicine FBiH i Federalnog zavoda za javno zdravstvo kada se očekuju donošenje konkretnih zaključaka i zajedničkih koraka i aktivnosti u cilju zaštite zdravlja bubrega.
