Udruženje/Udruga pedijatara u BiH i Udruženje neonatologa i intenzivista FBiH održeće 16. Pedijatrijsku školu s međunarodnim sudjelovanjem, u periodu od 09. do 12.maja 2024.godine, u Hotelima Ilidža Sarajevo.
Ovaj značajni naučni skup održava se pod pokroviteljstvom Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, a učešće u istom uzeće ljekari i zdravstveni radnici iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona, kao i predstavnici UNICEF-a i SZO.
Ceremonija otvaranja biće upriličena 09.maja (četvrtak) u 17.30h, a prisutnima će se obratiti predsjednica Udruženja/Udruge pedijatara BiH, prof.dr Hajrija Maksić, v.d.generalni direktor KCUS-a, doc.dr Alen Pilav, v.d.direktor Discipline za nauku i nastavu KCUS-a, prim.dr.sci.med Sanko Pandur. U naučnom dijelu programa obratiće se direktor Discipline za zdravlje djeteta, prof.dr Edo Hasanbegović i prof.dr Feriha Čatibušić.
U okviru 16.Pedijatrijske škole pedijatri i zdravstveni radnici održaće predavanja na više značajnih tema, među kojima su Genomska medicina za naprednu pedijatriju i personalizirano zdravlje djece, Prevencije RSV infekcija, Prenatalni i neonatalni screening, imunizacija i ostale teme od izuzetnog značaja za liječenje i očuvanje zdravlja pacijenata pedijatrijskog uzrasta. Škola se održava po najnovijim standardima i obuhvaća naučna i stručna savremena saznanja koja se primjenjuju u svakodnevnom radu.
Trećeg dana škole održaće se sesija za medicinske sestre i tehničare, koji predstavljaju bitnu kariku u pravilnom i uspješnom liječenju. Ove godine učešće je prijavilo 150 medicinskih sestara i tehničara, što je dovoljan pokazatelj značaja pedijatrijske škole.
Imajući u vidu učestale Upite pacijenata i medija obavještavamo javnost da smo nažalost trenutno suočeni s problemom nedostataka određenih lijekova, uslijed čega privremeno nismo u mogućnosti pružiti kontinuiranu terapiju onkološkim pacijentima, ali KCUS radi sve što je u našoj moći da se taj problem riješi.
Napominjemo da KCUS ne nabavlja citostatike nego je nabavka i plaćanje ovih, najčešće izuzetno skupih i rijetkih lijekova, u nadležnosti Federalnog fonda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.
Klinička apoteka KCUS-a na osnovu zahtjeva klinika koje apliciraju onkološke lijekove dostavlja potrebe za citostaticima ZZORFBIH, u čijoj nadležnosti je sama nabavka citostatika. ZZORFBIH nakon provedene procedure javne nabavke vrši kontinuiranu nabavku na osnovu potpisanih Ugovora sa dobavljačima.
Proizvođači i dobavljači citostatika često na globalnom tržištu imaju nedostatak lijekova, te samim tim i kasni isporuka u FBiH, a posljedično i u KCUS.
Iz svega navedenog se vidi da je nedostatak citostatika hronični višeslojni problem.
Želimo naglasiti i da se uporedo vode pregovori i stručne konsultacije vezano za probleme zdravstvenog sistema, posebno problemi nabavke lijekova i citostatika, kako bismo to sistemski riješili.
Predstavnici Udruženja „Srce za djecu oboljelu od raka“ prezentirali su danas plan i način implementacije projekta “Praćenje kasnih posljedica djece i mladih izliječenih od raka“, u okviru kojeg je predviđeno formiranje jedinstvenog registra praćenja liječene i izliječene djece i omladine.
Prezentaciji su prisustvovali ministar zdravstva KS, dr.Enis Hasanović, v.d.direktorica Dijagnostičkih disciplina KCUS-a, prof.dr Sabina Prevljak (u svojstvu zamjenice v.d.generalnog direktora KCUS-a), direktor Udruženja „Srce za djecu oboljelu od raka“ Fikret Kubat, predstavnici Udruženja Advija Arslan i Harun Šabić, direktor Discipline za zdravlje djeteta KCUS-a, prof. dr Edo Hasanbegović, šef Klinike za onkologiju KCUS-a, prof.dr Semir Bešlija, šefica Klinike za hematologiju, doc.dr Lejla Ibričević Balić i šefica Hemato – onkološkog odjeljenja Pedijatrijske klinike, dr. Lejla Hodžić Pilav.
Projekat ima višestruki značaj, kako za pacijente i njihove porodice, tako i za ljekare kojima će bit omogućen lakši i brži pristup historiji liječenja i svim podacima vezanim za određenog pacijenta.
Iz Udruženja pojašnjavaju da će praktično, samo jednim klikom, ljekar imati pregled o dotadašnjem iječenju pacijenta, što je od izuzetne koristi u momentu kada pacijenti prerastu pedijatrijski uzrast i praćenje nastavljaju na drugim klinikama na kojima se liječe odrasli.
„S obzirom da tokom ili po završetku liječenja mogu pojaviti posljedice liječnja od malignih oboljenja, u vidu različitih tegoba, podaci koji budu pohranjeni u bazi pacijenta od iznimnog su značaja i koristi za nastavak praćenja. Projekat implementiramo u okviru našeg programa MladiCe, a istim ćemo omogućiti sistemsko praćenje i prevenciju samih posljedica liječenja malignih oboljenja. U tom smislu smo, u cilju prikupljanja značajnih informacija o funkcioniranju sistema, uspostavili odličnu saradnju sa prof.dr Lornom Zadravec-Zalatal iz Ljubljane, Institut za praćenje kasnih posljedica, gdje je već u primjeni Follow Up sistem. U okviru protekle saradnje sa KCUS-om dobili podršku ljekara sa pedijatrije, Hematologijie i Onkologije, te smo trenutno u fazi iznalaska i materijalnih sredstava“ – kazali su iz Udruženja.
VD direktorica Discipline za dijagnostiku KCUS-a, prof.dr Sabina Prevljak, kazala je da će Klinički centar pružiti potrebnu podršku i pomoć implementaciji ovog značajnog
projekta, koji između ostalog za cilj ima i podizanje svijesti o značaju redovnih kontrolnih pregleda.
„Otvoreni smo za sve projekte i aktivnosti kojima se unaprijeđuju zdravstvene usluge u svim segmentima našeg rada, a posebno za one koji imaju višestruke benefite za pacijente. Iskustva nam govore da je multidisciplinarni pristup uvijek odlična opcija, te i sami radimo na principu međusobne razmjene mišljenja i zdrave komunikacije među kolegama. Ovaj jedinstveni sistem dodatno će unaprijediti dalji tok praćenja liječene i izliječene djece i mladih, podstaći na redovne kontrole i konsultacije s ljekarima, te olakšati komunikaciju između pedijatara, onkologa i hematologa “ – izjavila je prof.dr Prevljak.
Ministar zdravstva KS, mr.sci. dr. med Enis Hasanović istakao je kako živimo u vremenu digitalizacije, elektronskih komunikacija i medija, te da shodno tome prateći svjetske trendove u Ministarstvu nastoje uvesti inovacije u korist svih građana, ali i ljekara, medicinskog osoblja i radnika u zdravstvu.
„Zdravstveni sektor je lanac u kojem je od presudnog značaja da svaka karika uradi ispravno svoj dio posla. Informatički sektor zauzima značajno mjesto u servisiranju naših aktivnosti i projekata, te kreiranju efikasnih i lahko dostupnih aplikacija, kojima se olakšava građanima i pacijentima. Formiranjem jedinstvenog registra praćenja liječene i izliječene djece i omladine od karcinoma, ne samo da ćemo imati kvalitetnu bazu i statističke pokazatelje, već ćemo olakšati uvid u historiju oboljenja u bilo kojem momentu tokom kasnijeg života određenog pacijenta. S obzirom da se medicinska dokumentacija u prosjeku čuva u trajanju od deset godina, bazu ćemo kreirati za pacijente koji su liječeni i izliječeni u tom vremenskom okviru. Kvalitetan sistem trajno će koristiti budućim generacijama, uz neophodna redovna ažuriranja i unaprijeđenje istog. Radimo na tome da formiramo jedinstvene registre oboljelih, liječenih i izliječenih u svim oblastima u kojima isti još uvijek ne postoje. Pred nama je izuzetno obiman i zahtjevan posao, ali imajući u vidu značaj postojanja ovakvog sistema na nivou KS, ali i ostalim nivoima, krajnje je vrijeme da se poduzmu neophodne aktivnosti kako bismo u svakom momentu imali dostupne validne podakte “ – izjavio je ministar Hasanović.
U saradnji Discipline za nauku i nastavu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Memorial Healthcare Group doc. dr. Gulsah Ozturk, ljekara specijaliste neurohirurgije održano je stručno predavanje na temu „Duboka moždana stimulacija – DBS“. Ovo predavanje je samo jedno u nizu stručnog usavršavanja našeg medicinskog osoblja.
Dr. Ozturk se bavi isključivo hirurškom intervencijom DBS, mikrovaskularnom dekompresijom, distonijom i sl. Predavanje je od izuzetnog značaja i doprinosi podizanju svijesti o Parkinsonovoj bolesti.
Prema riječima dr. Ozturk, duboga stimulacija mozga je hirurška intervencija, kojom se pomoću impulsa struje stimuliše mozak i mijenja se njegova elektronska struktura. Ova operacija uglavnom je namjenjena kod pacijenata koji imaju Parkinsonovu bolest.
„Parkinsonova bolest ima čitavu grupu simptoma, kao što je tremor, usporeno kretanje, nepravilan hod i neželjeni pokretni kod pacijenata. Od ove bolesti mogu oboljeti mlađi i stariji pacijenti. Pretežno oboljevaju oni starije životne dobi. DMS najviše pomaže pacijentima koji pate od tremora, jer im se nakon ovog zahvata poboljšava kvalitet života“, rekla je Ozturk.
Dr. Ozturk napominje da svaki pacijent oboljeo od Parkinsonove bolesti nije kandidat za ovaj način hirurške intervencije (DBS).
Dr. sci. med. Nevena Mahmutbegović, sa Klinike za neurologiju je istakla da je Parkinsonova bolest jedna od najčešćih degerativnih bolesti i (DBS) predstavlja okosnicu u liječenju ove dijagnoze.
„ Procijenjuje se da u BiH oko 5.000 osoba boluje od Parkinsonove bolesti, ali nažalost, nemamo jedinstveni registar oboljelih. To nije samo bolest starih ljudi, nego i mladih, te je neopohodno naći onaj tretman koji će ostvariti najbolje rezultate u liječenju“, navela je dr. sci. med. Mahmutbegović.
U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu u proteklih sedam dana uspješno su urađene tri transplantacije bubrega. Od toga je jedna preemptivna tj. transplantacija sa živog srodnika, koja se radi prije uključenja pacijenta na dijalizu, a dvije kadaverične transplantacije.
V.d. generalnog direktora KCUS-a, doc. dr Alen Pilav je izrazio veliko zadovoljstvo što je u saradnji sa kolegama iz Federalnog ministarstva zdravstva i drugih kliničkih centara u BiH, došlo do mogućnosti za ove transplantacije i pohvalio je rad stručnog osoblja KCUS-a na brzoj reakciji i uspješnoj realizaciji transpalntacija. Iskorsitio je priliku da još jednom naglasi značaj pristupanja EUROTRANSPLANTU, što bi omogućilo znato veći broj transplantacija i spašavanje značajnog broja života naših građana.
Kadaverične transplantacije urađene su hroničnim bolesnicima, koji se dijaliziraju od 6 do 10 godina u KCUS-u. Članovi transplantacionog tima izrazili su duboku zahvalnost članovima porodice kadavera, te pohvalili anesteziološki tim iz KB Zenica koja je uspješno obavila svoj dio zadatka.
„Funkcija organa je dobra uz zadovoljavajući i uspješan oporavak i pacijenata i donora. U KCUS-u imamo stručne, multidisciplinarne timove koji su u stanju realizirati složene transplantacione zahtjeve, u bilo koje doba dana i noći. U svakom timu imamo urologa, nefrologa, vaskularnog hirurga, anesteziologa, imunologa i ekipu srednjeg medicinskog kadra. Iako su naši timovi uvijek pripravni i spremni izvesti transplantacione zahvate, problem je u nedostatku organa, odnosno donora. Broj transplantacija bi zasigurno bio veći da je svijest građana o značaju doniranja organa na višem nivou.“ – izjavili su iz transplantacionog tima.
Iz transplantacionog tima naglašavaju da izmještanje na transplantaciju i liječenje izvan BiH iziskuje značajan trud i finansijska sredstva, te da smatraju da je neophodno značajnije raditi na podizanju svijesti građana o značaju doniranja, na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
„S obzirom na dugu listu čekanja i stalni porast broja dijaliznih bolesnika nadamo se da će se cjelokupni program transplantacije, kao najboljeg vida nadomjesne bubrežne terapije, značajno unaprijediti u cijeloj BiH. Istina, imamo određene pomake posljednjih godina, ali to je još uvijek nedovoljno kako bismo dali optimalne rezultate“ – kazali su.
Klinika za torakalnu hirurgiju i Disciplina za nauku i nastavu KCUS-a organizirali su prvi međunarodni napredni VATS workshop. Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom kompanije Johnson&Johnson, a učešće u istom uzeli su i ljekari iz Splita, Zagreba i Zadra.
Voditelj edukacije tokom dvodnevnog workshopa bio je eminentni stručnjak, prof. dr Tomaž Štupnik iz Slovenije. Pod njegovim vodstvom se obavljaju edukacije na specijalnim VATS stimulatorima u organizaciji Evropskog udruženja toakalnih hirurga (European Society of Thoracic surgeons – ESTS). On je izrazio zadovoljstvo organizacijom workshopa, ističući da mu je posebno drago što je Sarajevo organizator događaja.
„Sarajevo posebno imam u svom srcu i ovaj grad posebno volim. Gosti su oduševljeni, ne samo tečajem već i gostoprimstvom i atmosferom koja vlada u Sarajevu. Ovaj program simulacije započet je 2015. godine u Splitu, a u okviru proteklih godina postigli smo veliki napredak u pogledu modela na kojima se radi simulacija. Nastojimo da se edukacija u oblasti torakalne hirurgije ne vrši više na pacijentima, već da se radi na modelima kako bi se vještine mogle usvojiti na najbolji način, jer na modelu možete vježbati onoliko dugo vremena koliko je potrebno za ovladavanje vještinama“ – kazao je prof. dr Štupnik.
Prema riječima v.d. generalnog direktora, doc. dr Alena Pilava ovo je jedan od načina na koji KCUS želi otvoriti vrata poboljšanju svih segmenata djelovanja ove zdravstvene ustanove, s posebnim akcentom na stručno i naučno usavršavanje kadra.
„Čast nam je da smo dobili priliku organizirati ovako značajan naučni i stručni događaj. Pratimo postojeće trendove, kako bismo omogućili kvalitetnije zdravstvene usluge svim građanima naše zemlje. Saradnja Klinike za torakalnu hirurgiju KCUS-a sa uvaženim prof. Tomažom Štupnikom, šefom Klinike za torakalnu hirurgiju Ljubljana, traje već duži vremenski period. Dvodnevni napredni VATS workshop kruna je naše saradnje i prijateljstva. Zbog velikog interesovanja, nastojaćemo da se ovaj, ali i drugi, naučni i stručni događaji redovno održavaju u KCUS-u.“ – kazao je doc. dr Pilav.
V.d. direktor Discipline za nauku i nastavu KCUS-a, prim. dr Sanko Pandur istakao je da je potrebno puno vremena i truda da bi određeni centar bio prepoznat i da bi dobio mogućnost organizacije ovako značajnih događaja.
„Svaki napredak u medicini usko je vezan s poteškoćama, ali i upornim i predanim radom. Mi imamo sreću da sarađujemo sa profesorom Štupnikom, vodećim edukatorom u ovoj oblasti“ – izjavio je prim. dr Pandur.
Doc. dr Alma Alihodžić Pašalić, s Klinike za torakalnu hirurgiju KCUS-a navela je da se VATS metoda, kao minimalno invazivna, koristi na ovoj Klinici još od 2000. godine, kada je rađena sa preko tri porta, dok je danas u primjeni trend uni porta.
„Kolege su nas informisale da u Hrvatskoj imaju uvršten i nacionalni program screeninga za karcinome pluća, na čemu bismo sigurno trebali raditi i mi u BiH, jer je primjena minimalno invazivne VATS uni port metode daleko uspješnija kod dobro selektiranih pacijenata“ – poručila je doc. dr Alihodžić Pašalić.
Ministar zdravstva KS, dr. Enis Hasanović posjetio je KCUS i obavio razgovor sa dr. Pilavom, v.d. generalnim direktorom KCUS-a. Ministar Hasanović istakao je da će u narednom periodu nastojati kadrovski ojačati zdravstvene ustanove Kantona Sarajevo, što je prioritet kada je u pitanju unaprijeđenje zdravstvenog sistema i kvalitete usluga.
„U saradnji sa zdravstvenim ustanovama planiramo se bazirati na specijalizacije iz oblasti u kojima bilježimo deficit kadra. Specijalizacije će se raspisivati shodno realnim pokazateljima, a trenutno bilježimo značajan deficit u oblasti patologije i pedijatrije. U toku su i konkursne procedure za prijem medicinskog i nemedicinskog kadra u više zdravstvenih ustanova, između ostalih i u KCUS-u. Uveli smo i sistem elektronskih uputnica, a od MEDIT-a ćemo zatražiti da kroz sistem omoguće i isporuku nalaza putem vibera, kako bismo olakšali pacijentima da ne moraju ići u KCUS po rezultate pretraga koje su uradili. Poteškoće s kojima se suočavamo svakodnevno uspješno prevazilazimo, uspješnom komunikacijom i saradnjom sa zdravstvenim ustanovama. Zdravstveni sistem je oblast u kojoj se mora kontinuirano raditi, sarađivati i dogovarati se . Održani sastanak jedan je u nizu koje smo realizirali u cilju unaprijeđenja kvalitete usluga“ – izjavio je ministar Hasanović.
Prema riječima v.d. direktora KCUS-a, u prvom tromjesečju ove godine zabilježen je značajan porast broja dijagnostičkih laboratorijskih usluga ali i u svim ostalim disciplinama, na nekim klinikama i do 20% u odnosu na isti period prošle godine.
„Svakodnevno se u KCUS-u uradi veliki broj različitih dijagnostičkih analiza, a u protekla tri mjeseca na Radiologiji bilježimo porast usluga za 12,5 % u odnosu na isti period 2023.godine. Porast usluga bilježimo i u oblasti Interventne radiologije 12,7%, ali i u okviru Mikrobiologije, Biohemije i Imunologije. Nažalost, poteškoće se javljaju kada je u pitanju Klinička patologija, gdje imamo značajan porast zahtjeva za patohistološkim analizama. Zbog nedostatka kadra, ali i realnih mogućnosti tehničke prirode, bilježimo duže čekanje na određene nalaze.“ – kazao je dr. Pilav.
Na sastanku je prisustvovala i v.d. direktorica Dijagnostičkih disciplina KCUS-a, dr. Sabina Prevljak jer je jedna od tema razgovora bila i unapređenja rada klinika u okviru ove dicipline. Zahtjeva za dijagnostičkim analizama, posebno kada je riječ o patohistološkim i visokosofisticiranim radiološkim analizama, se nažalost značajno povećao, zbog povećanog broja oboljelih od najtežih malignih oboljenja.
Na kraju su istakli da intenzivno rade na rješavanju ovog problema u saradnji sa ministarstvom, Univerzitetom u Sarajevu i drugim zdravstvenim institucijama.
Svjetski dan hemofilije je globalni zdravstveni događaj koji se svake godine obilježava 17. aprila, a koji je pokrenula Svjetska federacija hemofilije (WHF), sa namjerom da pokrene poziv vlastima i kreatorima lokalnih politika za pružanje boljeg liječenja i skrbi uz promovisanje bolje kontrole kao i prevencije hemofilije.
Hemofilija je rijetka bolest, naslijeđeni poremećaj zgrušavanja krvi uzrokovan nedostatkom faktora VIII i proteina faktora IX (faktori potrebni za zaustavljanje krvarenja /zgrušavanje krvi), što dovodi do produženog krvarenja. Iako se ljudima svih rasa i nacionalnosti može dijagnosticirati hemofilija, vjerojatnije je da će muškarci biti pogođeni jer je bolest povezana s X kromosomom. Bez adekvatnog liječenja profilaksom rezultira oštećenjem zglobova, životom sa boli i invaliditetom.
Od 1989. godine skupine pacijenata širom svijeta svake godine obilježavaju Svjetski dan hemofilije 17. aprila kako bi podigle svijest i razumijevanje hemofilije i drugih poremećaja krvarenja. Datum je izabran u čast osnivača WFH Franka Schnabela, koji je rođen tog dana.Svjetski dan hemofilije ima za cilj: Promovisati važnost poduzimanja koordiniranih i usklađenih akcija za postizanje vizije “Liječenje za sve”.
Tema događaja ove godine je “Jednak pristup za sve: prepoznavanje svih poremećaja krvarenja”. Vizija “Liječenja za sve” jeste svijet u kojem svi ljudi s nasljednim poremećajima krvarenja imaju pristup adekvatnoj zdravstvenoj skrbi, bez obzira na vrstu poremećaja krvarenja, spol, dob ili mjesto stanovanja.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Klinika za hematologiju i Centar za hemofiliju KCUS kontinuirano rade sa oboljelim od hemofilije i drugih koaguloapatija u skladu sa recentnim evropskim i svjetskim standardima u dijagnostici i liječenju.
Na Klinici za onkologiju KCUS-a zbrinjavaju se najteži onkološki bolesnici s područja Federacije Bosne i Hercegovine, za čije liječenje se primjenjuju savremeni onkološki protokoli koji zahtijevaju savremene i skupe lijekove – citostatike.
Nažalost, trenutno smo suočeni s problemom nedostataka određenih lijekova, uslijed čega privremeno nismo u mogućnosti pružiti kontinuiranu terapiju onkološkim pacijentima, ali KCUS radi sve što je u našoj moći da se taj problem riješi.
Napominjemo da KCUS ne nabavlja citostatike nego je nabavka i plaćanje ovih, najčešće izuzetno skupih i rijetkih lijekova, u nadležnosti Federalnog fonda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.
Klinička apoteka KCUS-a na osnovu zahtjeva klinika koje apliciraju onkološke lijekove dostavlja potrebe za citostaticima ZZORFBIH, u čijoj nadležnosti je sama nabavka citostatika. ZZORFBIH nakon provedene procedure javne nabavke vrši kontinuiranu nabavku na osnovu potpisanih Ugovora sa dobavljačima.
Proizvođači i dobavljači citostatika često na globalnom tržištu imaju nedostatak lijekova, te samim tim i kasni isporuka u FBiH, a posljedično i u KCUS.
Iz svega navedenog se vidi da je nedostatak citostatika hronični višeslojni problem.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu uvijek poduzima sve aktivnosti u okviru svojih dužnosti i obaveza, poštujući zadate rokove, kako ni u jednom trenutku ne bi došlo do nestašice lijekova.
Shodno zakonskim i važećim propisima očekujemo isporuku neophodnih lijekova, te smo uvjereni da u ZZORFBIH imaju opravdan razlog za nedostatak citostatika, kao i da čine maksimalne napore da u što skorijem vremenskom roku nabave sve potrebne lijekove i citostatike. Trenutno bilježimo nedostatak sljedećih citostatika:
Metotreksat amp.
Alimta amp.
Irinotekan amp.
BCG amp. i
Taksol amp.
KCUS je poduzeo sve u okviru svojih nadležnosti kako bismo što prije prevazišli postojeće poteškoće. Nažalost, naše mogućnosti su ograničene jer smo samo dio karike zdravstvenog sistema.
Želimo naglasiti i da se uporedo vode pregovori i stručne konsultacije vezano za probleme zdravstvenog sistema, posebno problemi nabavke lijekova i citostatika, kako bismo to sistemski riješili.
Prim. dr. sci. med. Sanko Pandur imenovan je za v.d. direktora Discipline za nauku i nastavu KCUS. Završio je Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu 1991. godine. Specijalista je opće hirurgije i subspecijalista kardiohirurgije.
Od 1993. godine kao ljekar sekundarac radio je na Institutu za vaskularnu hirurgiju i transplataciju organa. Specijalizaciju iz Opće hirurgije dobio je 1994. godine.
Demobilisan je 1996. godine u činu sanitetskog kapetana Armije BiH.
Rješenjem generalnog direktora KCUS 1996. godine ulazi u prvi sastav tima za razvoj kardiohirurgije u KCUS.
Na 18-o mjesečnu edukaciju iz kardiohirurgije u Kardiohirurški centar Massa u Italiju odlazi 1997. godine.
U sklopu edukacije pohađao je Intenacionalnu školu za srce u Bergamu u okviru koje završava internacionalni master u školskoj 1997-1998. godini pri Univerzitetu za postdiplomske studije «Santa Anna» Piza, Italija.
Diplomu Internacionalnog Mastera iz dječije kardiohirurgije na Univerzitetu za postdiplomske studije «St. Anna « u Pizi Italija dobio je 1998. godine.
Opću hirurgiju specijalizirao je 1999. godine.
Educirao se 1999. godine na Klinici za Dječiju kardiohirurgiju Univerzitetske bolnice Lund u Švedskoj.
Edukacija iz hirurške ehokardiografije i OPCAB hirurgije u Nacionalnom kardiovaskularnom centru Osaka – Japan.
2003. godine boravio je u Univerzitetskoj bolnici Linćeping na odjelu odrasle kardiohirurgije i Univerzitetskoj bolnici Lund na Klinici za dječiju kardiohirurgiju.
2003. nastavlja svoj postdiplomski studij pod mentorstvom prof. dr. Vjekoslava Gerca na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
U februaru 2006. godine izabran je za asistenta na Katedri za hirurgiju i ratnu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Subspecijalistički ispit iz kardiohirurgije položio je 2006. godine. Aktivno učestvuje u odraslom i dječijem kardiohirurškom programu.
Magistarski rad“ odbranio je u martu 2007. godine.
Po sticanju uslova 2010. godine izabran je za višeg asistenta na Katedri hirurgije Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
U junu 2011. aplicirao sa naslovom doktorske teze na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Na Kraljevskom koledžu u Londonu 2013. godine završio je naprednu školu morfologije urođenih srčanih mana.
Počasno zvanje primariusa dobio 2014. godine.
Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u novembru 2014. godine odbranio je doktorsku disertaciju pod naslovom „ OPERATIVNA PROGNOZA BOLESNIKA SA SUŽENJEM GLAVNOG STABLA LIJEVE KORONARNE ARTERIJE I ELEKTIVNIH KORONARNIH BOLESNIKA“.
U septembru 2016. izabran za docenta na Katedri za hirurgiju.
Mentorirao je diplomske radove, usmjerene specijalizacije iz kardiovaskularne hirurgije.
Član ispitnih komisija za specijalističke ispite iz opće hirurgije, subspecijalistički ispiti kardiohirurgije i pedijatrijske kardiologije.
U periodu 2018. – 2024. šef Odjela kardiohirurgije u privatnoj zdravstvenoj ustanovi Centar za srce KM.
Učestvovao je u brojnim edukacijama u Bosni i Hercegovini, zemljama u okruženju i inostranstvu. Autor je više knjiga i publikacija.
